Ako nije obrađeno, mlijeko je jedna od rijetkih u potpunosti prirodnih namirnica. Proizvod je mliječnih žlijezda sisavaca poput koze, krave i ovce. Najpopularnije je kravlje mlijeko, a zanimljivo je kako na godinu jedna krava u prosjeku daje 46.000 šalica mlijeka. Mlijeko ovce i koze razlikuje se od kravljeg po boji i okusu te je bogatije proteinima, a po nekim istraživanjima i zdravije.
Pije se i poznato je već 10.000 godina, a od njega dobivamo jogurt, kiselo mlijeko, sir i još neke prerađevine. Proizvodi na bazi mlijeka, kao i samo mlijeko, bogati su bjelančevinama, lako probavljivim mastima, mineralima, vitaminima A i D, proteinima te kalcijem.
1. Vitamin D
Zanimljivo je kako je sojino mlijeko ima više vitamina D (30%) od kravljeg mlijeka (25 %). Ipak ono nema hranjive proteine i bjelančevine. Vitamin D je poznat i po tom što je zaslužan za ljepotu kose i noktiju.
2. Dobrobit mlijeka
Znanstvenici koji se u posljednje vrijeme bave istraživanjem mlijeka zaključili su kako konzumacija mlijeka smanjuje smrtnost od 15 do 20%. Naime pomaže u sprečavanju bolesti srca i krvnih žila te umanjuje mogućnost moždanog udara.
3. Pasterizacija
Iako su se jedno vrijeme vodile burne rasprave o tom da li je bolje pasterizirati mlijeko ili ne, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje prerađeno. Naime, nepasterizirano mlijeko može sadržavati bakterije štetne ljudskom organizmu. Pasterizacijom se ubijaju možebitne bakterije ali se i dalje zadržavaju hranjive tvari.
Pije se i poznato je već 10.000 godina, a od njega dobivamo jogurt, kiselo mlijeko, sir i još neke prerađevine. Proizvodi na bazi mlijeka, kao i samo mlijeko, bogati su bjelančevinama, lako probavljivim mastima, mineralima, vitaminima A i D, proteinima te kalcijem.
1. Vitamin D
Zanimljivo je kako je sojino mlijeko ima više vitamina D (30%) od kravljeg mlijeka (25 %). Ipak ono nema hranjive proteine i bjelančevine. Vitamin D je poznat i po tom što je zaslužan za ljepotu kose i noktiju.
2. Dobrobit mlijeka
Znanstvenici koji se u posljednje vrijeme bave istraživanjem mlijeka zaključili su kako konzumacija mlijeka smanjuje smrtnost od 15 do 20%. Naime pomaže u sprečavanju bolesti srca i krvnih žila te umanjuje mogućnost moždanog udara.
3. Pasterizacija
Iako su se jedno vrijeme vodile burne rasprave o tom da li je bolje pasterizirati mlijeko ili ne, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje prerađeno. Naime, nepasterizirano mlijeko može sadržavati bakterije štetne ljudskom organizmu. Pasterizacijom se ubijaju možebitne bakterije ali se i dalje zadržavaju hranjive tvari.
You must be logged in to post a comment Login