6 savjeta za preživjeti vruće dane

Svakim danom je sve toplije, a iako nam se tijelo polako privikava na visoke temperature, na plus 30 se nikad nećemo osjećati sasvim ugodno.

Evo nekoliko pravila koja vam mogu pomoći da se na ispravan način osvježite:

1. Izbjegavajte jako hladna i vruća pića

Dnevno biste trebali popiti barem tri litre tekućine. Dobar izbor su prirodne limunade, mineralna i obična voda. Ipak, obratite pozornost na to da pića nisu previše hladna kako tijelo ne bi osjetilo potrebu za dodatnim zagrijavanjem, a znojenje će pojačati i jako vruća pića.

Konzumacija alkohola dovodi do povećane cirkulacije krvi. Proizvodnja dodatne topline u tijelu potiče potrošnju tekućine iz bubrega.

2. Čuvate svoju bebu

Dojenčad i mala djeca teško podnose visoke ljetne temperature pa valja sve učiniti kako bismo im olakšali i stvorili uvjete da im bude što ugodnije. Zvuči kao najnormalnija stvar na svijetu, ali još uvijek postoje roditelji koji svoju djecu pretjerano izlažu suncu.

Djeca do godine dana ne smiju boraviti na izravnom suncu, iako preporuke govore da s izlaganjem suncu treba pričekati do treće godine. S djecom treba boraviti vani, ali valja paziti da to nije na suncu usred podneva. Treba ih zaštititi nanošenjem zaštitne kreme za sunce, iako su u hladu.

3. Klima u automobilima

Većina je ljudi sklona tijekom pasjih vrućina prostor vozila, ali i stanovanja, rashlađivati s više od deset stupnjeva razlike, što nije bezazleno. Ponajprije jer se organizam fiziološki ne može brzo adaptirati na temperaturni stres ako se primjerice s dvadesetak stupnjeva u automobilu izađe na vrući asfalt i plus 40. Mogu se tada kao reakcija javiti lupanje srca, slabost, drhtavica, omaglica i drugo.

4. Slane grickalice

Dobro je poznato da tijekom vrućina znojenjem gubimo puno više tekućine, ali i minerale, odnosno soli. Grickalice s većim udjelom soli tijelu vraćaju znojenjem izgubljenu sol. Inače, tijekom vrućih dana trebamo jesti lakšu hranu te puno voća i povrća.

Ima li što bolje od kockica slasne rashlađene lubenice ljeti? Sva voća i povrća sadržavaju puno vode, no lubenica je zasigurno prava kraljica ljeta.

5. Vrtoglavica

Od vrtoglavice pati gotovo osam posto populacije, a zbog visokih temperatura, vlažnosti i tlaka zraka ovi neurološki simptomi češće se javljaju ljeti. Tri su puta češće u žena nego u muškaraca te su također mnogo češće kod starijih nego kod mlađih ljudi.

Ako vas muči vrtoglavica, podlaktice uronite u hranu vodu, ili dignite noge u zrak te stavite hladne obloge na vrat i čelo.

6. Vježbanje

Ljubitelji sportskih aktivnosti trebali bi se ograničiti na rane jutarnje ili kasne večernje sate. Idealno je vrijeme između 5-7 ujutro. S obzirom da temperatura zraka nije jedini pokazatelj rizika od toplinskog udara, najsigurnije bi bilo koristiti indeks tjelesne ugode koji je dostupan na internetu. I naravno, nadamo se da to ne treba posebno napominjati, da je hidracija prije, tijekom treninga i nakon treninga izuzetno bitna!

Zdravstveni rizici:

  • Toplinski udar – Ova pojava direktno ugrožava život i prilikom njegove pojave potrebno je zatražiti medicinsku pomoć. Karakterizira ga povećana tjelesna temperatura (iznad 40 stupnjeva), prestanak znojenja, vruća i suha koža, povećana frekvencija srca i disanja, hipertenzija i zaključno zbunjenost i nesvjestica.
  • Iscrpljenost – Simptomi su joj: ekstreman umor, ostajanje bez zraka, povraćanje, nesvjestica, hipertenzija te slab i ubrzan puls. Obično je za oporavak dovoljna obilna nadoknada tekućine.
  • Grčevi – Najmanje opasan rizik od svih navedenih su grčevi koje karakterizira značajna pojava jakih grčeva skeletnih mišića. Pojavljuju se zbog gubitka minerala tijekom znojenja i dehidracije. Ovo stanje tretiramo tako što osobu sklanjamo s sunca i dajemo vodu ili neki od izotoničkih napitaka.