Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna, stoji na stranicama HZJZ-a. One su i vodeći uzrok moždanog udara, infarkta, bolesti bubrega… Kako hipertenzija godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa, često je kasno otkrivena i loše regulirana, piše Ordinacija.hr.
Hipertenzija (povišen krvni tlak) se često naziva tihim ubojicom jer može postojati dugo vremena bez simptoma.
Kako znati imate li povišen krvni tlak? Evo nekoliko savjeta.
TKO JE U RIZIČNOJ SKUPINI OD RAZVOJA HIPERTENZIJE?
Većina ljudi pati od primarne hipertenzije, a kako se ona točno razvija nije se utvrdilo. Ona može biti genetski ili određen faktorima okoliša, a procjenjuje se da je oko 95 posto hipertenzija primarno. Kod sekundarne hipertenzije, uzrok je neki drugi organski poremećaj.
Također, može biti rezultat brojnih vanjskih faktora koji su u interakciji s brojnim kompleksnim radnjama u organizmu. Rizik za razvoj primarne hipertenzije može biti i bolest koja se javljala u obitelji, starenje, pretilost, prevelik unos soli i alkohola te manjak tjelesne aktivnosti.
SIMPTOMI KOJI MOGU OTKRITI VISOK KRVNI TLAK
U rijetkim slučajevima hipertenzija se može manifestirati kroz simptome, prema pisanju Američke udruge za srce, a oni mogu uključivati:
- crvene mrlje u oku, a češće se javljaju ako patite od dijabetesa
- crvenilo lica
- vrtoglavica – vrtoglavica koja se javlja naglo i onemogućuje hodanje može biti simptom i moždanog udara
- mutan vid
- glavobolja
- bol u prsima
- kratkoća daha
Većina ljudi s hipertenzijom neće imati nikakve simptome, ali neki od navedenih, kao što su glavobolja i problemi s vidom, kratkoća daha i bol u prsima, mogu otkrivati da su vrijednosti tlaka jako porasle i da je potreban hitan posjet liječniku “, naglašava Simmons. Ozbiljno povišen krvni tlak može pratiti infarkt, moždani udar ili neko drugo opasno stanje.
KOJE SU OPTIMALNE VRIJEDNOSTI KRVNOG TLAKA?
- Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
- Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
- Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
