Liječnici obiteljske medicine traže razgovore s ministrom zdravstva

Traži se prekid višedesetljetnog neulaganja u tu djelatnost te su spremni s Ministarstvom zdravstva razgovarati o svim podzakonskim aktima koji se tiču primarne zdravstvene zaštite, istaknuli su predstavnici liječnika na današnjoj konferenciji za novinare.

Obiteljski liječnici traže dogovore o povećanju glavarina za 21 posto, koliko je u ovoj godini porastao i ukupni zdravstveni proračun, o ulaganjima u prostor i opremu u koje nije ulagano 15 godina, o reorganizaciji rada i smanjenju administriranja te da im se zajamči najniža glavarina kojom će moći isplatiti plaće u skladu s kolektivnih ugovorom.

Liječnici ne prihvaćaju izravnu naplatu participacija od pacijenata jer, kako je to pojasnio dr. Marijan Malnar, to je zakonska obveza pacijenta, a ne liječnika. "Liječnici ni po jednom zakonu nisu dužni naplaćivati participaciju, blagajni nije mjesto unutar ambulante, a HZZO ima drugih načina da je naplati", rekao je Malnar.

Prema podacima Koordinacije, uplatnice za naplatu participacije do danas nije preuzelo 90 posto liječnika, pa iz cijele Hrvatske primaju dojave o pritiscima koje na njih vrše ravnatelji domova zdravlja ili predstavnici HZZO-a. Koordinacija je stoga, radi pravne zaštite, angažirala odvjetnički tim za koji je u prva tri dana punomoć potpisalo 700 liječnika.

Inače, članovi Koordinacije izvijestili su kako je u tijeku organiziranje i drugih liječnika u primarnoj zaštiti – pedijatara i ginekologa.

Obiteljski liječnici ističu kako o sve lošijem stanju u obiteljskom medicini govore i podaci da se u posljednje četiri godine broj ordinacija obiteljske medicine smanjio sa 2.800 na 2.300, ponajprije u manjim sredinama, a mnogi liječnici i danas su pred bankrotom.

Sa sadašnjim iznosima glavarine, koje su za mnoge postale robovlasnički odnos, u ovom je trenutku najugroženije 900 ordinacija koje imaju između 850 i 1.400 osiguranika. Kako se visina glavarine određuju prema broju prijavljenih osiguranika, mnogi liječnici sa dobivenim novcem ne mogu pokriti sve troškove.

Svoj primjer navodi dr. Ljiljana Lulić Karapetrić koja je u prosincu za 1.000 osiguranika dobila 21.899 kuna. Nakon svih rashoda koje treba podmiriti, uključujući i 5.000 kuna za brutto plaću medicinske sestre, za njezinu joj je plaću preostalo 3.100 kuna brutto.

U puno boljoj situaciji nije ni dr. Dijana Mršić Novački kojoj HZZO plaća za 2.493 pacijaneta. U studenom je primila 42.572 kuna glavarine, a nakon pokrića troškova za plaću joj je ostalo bruto 13 tisuća kuna.

(Hina)