Vid je naše najvažnije osjetilo. Više od 80 % informacija o svijetu oko sebe primamo očima. Iako toga nismo uvijek svjesni, zdravlje vida snažno utječe na kvalitetu života: od sposobnosti obavljanja posla, sudjelovanja u prometu, do uživanja u svakodnevnim aktivnostima… No, paradoksalno, o očima najčešće počnemo razmišljati tek kada se pojave problemi.
Na globalnoj razini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najmanje 2,2 milijarde ljudi ima neko oštećenje vida ili sljepoću, a u više od polovice slučajeva ti se problemi mogli prevenirati ili odgoditi. To znači da prevencija, edukacija i redoviti pregledi imaju presudnu ulogu u očuvanju vida.
Redoviti oftalmološki pregledi
Jedna od najvećih pogrešaka je vjerovati da je s očima sve u redu dok vidimo jasno. Brojne bolesti oka, primjerice glaukom (povišeni očni tlak), makularna degeneracija ili početna katarakta razvijaju se polako i u početku bez simptoma. Kad pacijent primijeti smetnje, oštećenje je često već nepovratno.
- Djeca i adolescenti: pregled vida preporučuje se prije polaska u školu i zatim barem svake dvije godine. Prvi preventivni pregled (skrining) vida radi se sa 5 godina, pa tijekom osnovnoškolskog obrazovanja prilikom pregleda školske medicine.
- Odrasli do 40 godina: pregled svakih 2–3 godine, osim ako postoje simptomi ili rizični čimbenici (npr. dijabetes, obiteljska anamneza glaukoma). Tad je potrebno i češće.
Od 40. godine nadalje: pregled jednom godišnje ili svake dvije godine.
Redoviti pregledi uključuju mjerenje dioptrije, očnog tlaka, pregled očne pozadine i provjeru širine vidnog polja.
Zaštita od UV zračenja
Štetno ultraljubičasto (UV) zračenje izravno oštećuje rožnicu, leću i mrežnicu. Dugotrajno izlaganje povezano je s ubrzanim nastankom katarakte, degenerativnim promjenama makule te s površinskim bolestima oka.
Potrebno je dobro se zaštititi, ovdje su poželjni:
- Kvalitetne sunčane naočale s oznakom UV 400 blokiraju UVA i UVB zrake.
- Šeširi sa širokim obodom dodatno smanjuju izloženost.
- Za djecu, zaštita očiju jednako je važna kao i za odrasle.
Digitalni zamor oka
Naše oči nisu evoluirale za višesatno gledanje u ekrane s malim fontovima i umjetnim svjetlom. Digitalni zamor oka postao je jedan od najčešćih razloga za posjete oftalmologu. Simptomi uključuju: peckanje, suhoću, glavobolje, zamućenje vida i osjećaj pijeska u očima.
Najviše su izloženi pojedinci koji rade posao na računalu ili pak oni koji mnogo slobodnog vremena provode pred računalom i drugim digitalnim pomagalima.
Kako bi bar malo olakšali:
- Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, pogledajte u predmet udaljen 20 stopa (oko 6 metara) na 20 sekundi.
- Rasvjeta: izbjegavajte odsjaj s ekrana, koristite ambijentalno svjetlo.
- Treptanje: svjesno češće trepćite jer se frekvencija treptaja pri radu na ekranu smanjuje i do 60 %.
- Umjetne suze: mogu olakšati simptome suhoga oka uzrokovane ekranima.
Uloga prehrane u zdravlju očiju
Znanstvena istraživanja potvrđuju da određeni nutrijenti mogu smanjiti rizik od bolesti mrežnice i očuvati dobar vid:
- Lutein i zeaksantin: karotenoidi koji štite makulu od oksidativnog stresa. Mogu se naći u špinatu, kelju, brokuli, kukuruzu.
- Omega-3 masne kiseline (DHA i EPA): ključne za zdravlje fotoreceptora i proizvodnju suza. Izvori omega -3 masnih kiselina su losos, tuna, sardine, lanene sjemenke.
- Vitamin A: važan za funkciju štapića u mrežnici,te je odgovoran za noćni vid. Nedostatak može uzrokovati noćno sljepilo. Izvori: mrkva, batat, jetra.
Životne navike i prevencija ozljeda
Prema podacima istraživanja, pušenje dvostruko povećava rizik od makularne degeneracije i katarakte.
Fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju i opskrbu mrežnice kisikom.
Zaštita na radu i u sportu i jako važna. Zaštitne naočale nužne su pri brušenju, varenju, ali i kod rekreativnih sportova.
Dovoljan san i unos vode važni su za održavanje stabilnog suznog filma.
Vid zaista trebamo čuvati. Prevencija je daleko učinkovitija od liječenja, a dobra vijest je da većina preporuka nije komplicirana. Redoviti pregledi, pravilna prehrana, zaštita od UV zraka i zdrave životne navike dugoročno čine ogromnu razliku.
Autorica dr. med. Petra Meštrić, liječnica koja u ambulanti školske medicine svakodnevno radi s djecom i roditeljima.