Mislite da vam ne treba kolonoskopija jer nemate simptome? Upravo je u tome problem

Većina nas ima barem jedan liječnički pregled koji uporno odgađa. Nekome je to odlazak stomatologu, nekome ginekološki pregled, a mnogima kolonoskopija. Sama pomisao na pripremu, neugodu i mogućnost da liječnik otkrije nešto ozbiljno dovoljna je da pregled odgodimo za neki drugi put. A taj drugi put ponekad nikada ne dođe.

Problem je što promjene na debelom crijevu ne moraju izazivati nikakve simptome. Polipi iz kojih se s vremenom može razviti rak mogu godinama ostati neprimijećeni, a upravo ih kolonoskopija omogućuje otkriti i, u mnogim slučajevima, odmah ukloniti.

No, koliko je današnji pregled doista neugodan? Je li priprema teža od same kolonoskopije? Može li se pregled obaviti bez boli i kako umjetna inteligencija pomaže liječnicima u otkrivanju promjena?

O svemu tome razgovarali smo s dr. Katarinom Krnjak Miljančić, specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom gastroenterologije iz Poliklinike Medikol u Čakovcu, a donosimo i iskustva pacijenata koji su kolonoskopiju već obavili.

Polipi ne bole, a mogu biti opasni

Jedna od najvećih zabluda kada govorimo o zdravlju debelog crijeva jest uvjerenje da ćemo, ako nešto nije u redu, to sigurno i osjetiti. Nažalost, nije uvijek tako.

Tijekom kolonoskopije liječnik može otkriti polipe koji ne izazivaju nikakve tegobe, ali neki od njih imaju potencijal s vremenom postati zloćudni.

„Tijekom kolonoskopije mogu se naći polipi koji ne uzrokuju nikakve simptome, a imaju maligni potencijal, odnosno iz njih može kroz nekoliko godina nastati karcinom”, objašnjava dr. Krnjak Miljančić.

Dobra je vijest da se mnogi polipi mogu ukloniti već tijekom samog pregleda, čime se sprječava njihov mogući razvoj u rak. Ovisno o veličini, položaju i drugim okolnostima, za uklanjanje nekih polipa potrebna je dodatna kolonoskopija.

Upravo zato preventivni pregledi imaju veliku važnost, čak i kada se osjećamo potpuno zdravo.

Kada je vrijeme za prvu kolonoskopiju?

Prema riječima naše sugovornice, osobama koje nemaju probavne tegobe preporučljivo je razmotriti prvu preventivnu kolonoskopiju oko 50. godine života. No, obiteljska povijest raka debelog crijeva može značajno promijeniti preporuku. Ako su roditelji, braća, sestre ili drugi članovi obitelji bolovali od raka debelog crijeva, liječnik može preporučiti raniji pregled. Kod osoba s povećanim obiteljskim rizikom to može biti oko 40. godine, a u određenim slučajevima i ranije.

Dob početka probira i izbor pretrage ovise o individualnom riziku i važećim preporukama, pa je važno savjetovati se s liječnikom. Postoje i simptomi koje ne bismo smjeli zanemarivati.

„Znakovi upozorenja kod kojih je poželjno javiti se što ranije gastroenterologu i ne odgađati kolonoskopiju su neobjašnjivi gubitak na tjelesnoj težini, slabokrvnost uz sniženo željezo, česti bolovi u abdomenu, stolica s primjesama svježe, svijetlocrvene ili tamnije krvi te promjene u konzistenciji i frekvenciji stolice”, ističe gastroenterologinja.

To uključuje i dugotrajnije izmjenjivanje zatvora i proljeva, učestalije pražnjenje crijeva te osjećaj da se crijevo nije potpuno ispraznilo.

„Najgori dio kolonoskopije nije mi bio pregled, nego priprema”

Iako mnogi strahuju od samog pregleda, iskustva pacijenata pokazuju da im priprema ponekad predstavlja znatno veći izazov. Kako bi liječnik mogao detaljno pregledati sluznicu debelog crijeva, ono mora biti dobro očišćeno. To podrazumijeva prilagođenu prehranu nekoliko dana prije pregleda te uzimanje propisanog sredstva za čišćenje crijeva.

„Ako crijevo nije čisto, ne može se kvalitetno i detaljno pregledati. Pacijenti često navode da im je upravo priprema bila najteži dio samog postupka”, objašnjava dr. Krnjak Miljančić.

To potvrđuje i pacijentica koja je s nama podijelila svoje iskustvo.

„Priprema za kolonoskopiju bila mi je najzahtjevniji dio cijelog postupka, posebno ispijanje sredstva za čišćenje crijeva. Okus mi je bio toliko neugodan da mi je gotovo svaki gutljaj izazivao mučninu, a donekle je pomoglo to što sam ga pripremala s hladnom vodom. Iako su me upozoravali da će najgori dio biti učestali odlasci na toalet, meni je upravo ispijanje tog sredstva bilo najveći izazov. Sam pregled obavljen je u anesteziji i bio mi je najlakši dio cijelog iskustva. A najbolja vijest na kraju bili su uredni nalazi”, ispričala nam je pacijentica.

Njezino iskustvo pokazuje da strah od samog pregleda ne mora odgovarati onome što pacijenta na kraju očekuje. Ipak, iskustva se razlikuju, a dobra priprema ključna je za kvalitetnu kolonoskopiju. Liječnica pritom naglašava koliko je važno pridržavati se dobivenih uputa i unositi dovoljno bistrih tekućina, u skladu s preporukama za pripremu.

Kolonoskopija uz sedaciju: Zašto je nekim pacijentima upravo to presudno?

Strah od boli i neugode jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju kolonoskopiju. Međutim, suvremena medicina omogućuje obavljanje pregleda uz sedaciju, što mnogim pacijentima znatno olakšava odluku.

U Poliklinici Medikol kolonoskopija se može obaviti uz kratkotrajnu intravensku sedaciju, uz prisutnost i nadzor anesteziologa.

„Tijekom pretrage pacijent je u dubokom snu, ne sjeća se pretrage niti osjeća bol. Cijelo vrijeme je monitoriran i pod nadzorom anesteziologa”, objašnjava dr. Krnjak Miljančić.

Da mogućnost sedacije može biti važna pri donošenju odluke o kolonoskopiji, potvrđuju i dvoje pacijenata s kojima smo razgovarali. Oboje su nam rekli da su se za sedaciju odlučili prvenstveno zbog ugode tijekom pregleda te da kolonoskopiju bez sedacije nisu ni razmatrali. Za njih je mogućnost izbjegavanja nelagode bila važan dio odluke o pregledu.

Sam pregled u većini slučajeva traje između 15 i 30 minuta. Nakon završetka pacijent se budi u sobi za oporavak, gdje ostaje pod nadzorom dok se dovoljno ne razbudi. Važno je znati da nakon sedacije nije dopušteno samostalno voziti automobil, a kući je potrebno otići u pratnji druge odrasle osobe. Tog dana treba izbjegavati posao, zahtjevnije fizičke aktivnosti i donošenje važnih odluka.

Zašto kolonoskopija nekim ženama može biti neugodnija?

Nije svaka kolonoskopija jednako zahtjevna, a na osjećaj nelagode može utjecati više čimbenika – od anatomije crijeva i individualnog praga boli do prethodnih operativnih zahvata. Posebno je zanimljivo pitanje žena koje su imale carski rez ili druge operacije u području trbuha i zdjelice.

„Kod žena koje su rađale carskim rezom ili imale druge ginekološke operacije očekujemo da bi pretraga zbog postoperativnih priraslica mogla biti tehnički zahtjevnija i samim time neugodnija te tada preporučamo pretragu uz sedaciju”, objašnjava liječnica. To, naravno, ne znači da će svaka žena koja je imala operaciju imati bolniji pregled, ali je podatak o prethodnim zahvatima važan prilikom planiranja kolonoskopije.

Umjetna inteligencija postaje dodatni par očiju liječniku

Umjetna inteligencija sve više pronalazi svoje mjesto u medicini, a jedno od područja njezine primjene upravo je kolonoskopija. U Poliklinici Medikol koristi se sustav CAD EYE, koji tijekom pregleda analizira sliku sluznice crijeva i upozorava liječnika na potencijalno sumnjive promjene.

„Tijekom pretrage sustav upozorava na svaku pa i najmanju sumnjivu promjenu na sluznici, obilježi je kvadratićem i daje zvučni signal, a liječnik onda detaljnim pregledom donosi konačnu odluku”, objašnjava dr. Krnjak Miljančić. Kako ističe, riječ je o svojevrsnom dodatnom paru očiju koji je tijekom pregleda neprestano fokusiran na sluznicu crijeva. Takva tehnologija može pomoći u otkrivanju manjih i teže uočljivih promjena, no konačna procjena i odluka o daljnjem postupanju i dalje su u rukama liječnika.

Najvažnije je ne čekati da se pojave simptomi

Kolonoskopija možda nikada neće biti pregled kojem se veselimo, ali strah i neugoda ne bi trebali biti razlog da zanemarimo vlastito zdravlje.

Danas postoje mogućnosti koje pregled mogu učiniti podnošljivijim, od sedacije do suvremenih tehnologija koje liječnicima pomažu u otkrivanju promjena na sluznici crijeva. Ipak, najvažnija prednost kolonoskopije ostaje ista – mogućnost otkrivanja i uklanjanja određenih promjena prije nego što se razviju u ozbiljnu bolest.

Jer ponekad je upravo pregled koji najduže odgađamo onaj koji nam može donijeti najveći mir.

Sponzorirani sadržaj donose She.hr i Poliklinika Medikol.