Prva Lego kockica napravljena je 1958., a ono što ih je činilo posebnim bile su okrugle izbočine na gornjoj strani, zahvaljujući kojima se ove kocke jednostavno spajaju i razdvajaju. Ove kockice napravljene su kako bi djeci potaknuli maštu i razvijali kreativnost, a u njima uživaju i odrasli. Zašto je tomu tako objasnili su psiholozi s Cambridga. Svi u sebi imamo 'graditeljski instinkt', a sklapanje ovih kocki ne predstavlja problem, niti na bilo koji način guši našu kreativnost. Mogućnosti da ostvarimo svoju zamisao su nebrojene, kao što se lako gradi, lako se i sve sruši te sprovede novu ideju u djelo.
Japanska tvrtka Mokulock također je zahvaljujući Lego kockama došla na zanimljivu zamisao. Sa svojim novim 'drvenim ciglicama' kupce pak želi približiti prirodi. Kutija njihovih drvenih legića u kojoj se nalazi čak 50 komada stoji 175 kuna što je dosta skuplje od originalnih plastičnih. Dobra vijest je što su kompatibilne s pravim legićima, a ta mješavina boja i tekstura mora biti krasan prizor. Ipak upozoravaju kako postoji mogućnost da se zbog materijala od kojeg su načinjene iskrive i 'ne sjednu skupa' uslijed različitih temperatura i razina vlage u zraku.
Njihovi plastični originali s druge strane uspješno odolijevaju zubu vremena. Kockice napravljene primjerice u šezdesetima savršeno se uklapaju s ovim današnjima, tako da ih je moguće kombinirati. Danas Lego godišnje proizvede 17.8 milijardi Lego kocaka i ostalih dijelova. Preko 400 milijuna djece igrat će se Lego kockama i ove godine u preko 130 zemalja. Kada bi se sve kockice koje postoje podijelile svakom stanovniku svijeta, svatko od nas bi u prosjeku imao 62 legića.
Kada pogledamo ove zastrašujuće brojke, zamišljamo koliko bi se šuma trebalo srušiti kako bi se utažila glad svijeta za Lego kockama kada bi se radile u drvu. Tako da se ova naizgled ekološki prijateljska ideja, naglo pretvara u ekološku katastrofu.