Liječenje bolesnika od astme je skupo obzirom na dugotrajna uzimanja lijekova i broj mogućih komplikacija.
U razvijenim zemljama "zapada" od te bolesti obolijeva od 15 do 20 posto stanovnika, dok se procjenjuje da je u Hrvatskoj ta brojka nešto niža i kreće se od 8 do 10 posto.
U nerazvijenijim zemljama od astme boluje od pet do sedam posto stanovništva.
Broj oboljelih se iz godine u godinu povećava, a uzroci tome su sve veća urbanizacija, aerozagađenje, industrijska prašina, staklenički plinovi, globalno zatopljenje i drugo.
Najčešći alergeni su, kako ističe dr. Ćaleta, inhalacijski poput grinja, peludi trava, stabala ili korova, te nutritivni kao što su proteini jaja ili mlijeka, kikiriki, lješnjak, morski plodovi i slično.
Oboljeli od astme pate od spazma mišića bronha, otoka sluznice, te pojačanog lučenja sluzi, te zbog toga imaju napadaje gušenja i kašlja, te otežano disanje.
Terapijske smjernice ili tzv. GINA smjernice izdaju se na razini svjetskih eksperata, te se u cilju što boljeg i optimalnijeg liječenja revidiraju svakih nekoliko godina.
U terapiji koja se danas primjenjuje kod astme su protuupalni lijekovi kao što su inhalacijski kortikosteroidi, antileukotrijeni, metilksantini, parenteralni kortikosteroidi i drugi, te simptomatski lijekovi kao što su bronhodilatatori ili ekspektoransi. Također se na svim razinama provodi i edukacija te podiže svijest o alergijskim bolestima i astmi.
Svi lijekovi koji se koriste u terapiji astme u svijetu postoje i kod nas, te se mogu dobiti bilo preko HZZO ili nabaviti uz plaćanje, rekao je Ćaleta.
(Hina)
Svjetski dan astme
Kronična upalna bolest dišnih putova poznatija kao astma, od koje najviše obolijevaju djeca, globalni je problem zdravstva, ali i društva u cjelini, rekao je Hini u povodu 5. svibnja Svjetskog dana astme alergolog dr. Drago Ćaleta.
U ovom postu:
WRITTEN BY
Administrator