Čak 13 godina nakon što je Ferdinand Budicki dovezao prvi automobil u Hrvatsku i započeo novu eru motorizacije, buke i prometa koji je zauvijek promijenio idilični pješački Zagreb, za volan je sjela prva žena u našoj zemlji – Alma pl. Balley.
Nakon polovnog Opela Ferdinanda Budickog gradom su počeli voziti i drugi limeni ljubimci uglednih zagrebačkih građana. Automobile su vozili dr. Gutschy, ing. Vjekoslav Heinzel, Ljudevit pl. Reiner, Lackenbacher, Vladimir Balley, grof Drašković, a Tadija Bartulović svoje je vozilo pretvorio u autofijaker, prvi taksi u Zagrebu.
Ferdinand Budicki
Početkom 1906. godine po uzoru na druge europske gradove osnovali su udrugu automobilista, a 1910. Zagreb je dobio i svoju prvu autoškolu.
Supruga kraljevskog kotarskog inženjera Vladimira pl. Balleya, koji je 1914. godine nabavio automobil marke Opel, oduševila se automobilizmom te poželjela sa suvozačkog mjesta prijeći na vozačko. Iste se godine Alma pl. Balley prijavila za polaganje vozačkog ispita. Nakon burne rasprave, jer tadašnji propisi u Hrvatskoj nisu predvidjeli da žena može polagati vozački ispit, Povjerenstvo joj je dopustilo pristupanju ispita koji je položila iz prve. Time je postala 285. ispitani vozač u Hrvatskoj. ‘Hrvatski automobilni list’ pohvalio je uspjeh Alme koju su do tada zvali ‘šašava baba’ i poželio da ubuduće što više žena krene njezinim putem.
Gužva u prometu na okretištu Črnomerec
Repliku automobila koji je vozila ova odvažna žena možete vidjeti u Muzeju automobila ‘Ferdinand Budicki’ otvorenom jučer u Zagrebu.
Zagreb i Hrvatska rijedak su primjer europske metropole i države koja do sada nije imala Muzej automobila, dokumentarni film o povijesti automobilizma, a do nedavno nije imala ni monografiju na temu najvažnijeg proizvoda u novijoj povijesti grada, koji je zauvijek promijenio društvene procese.
Muzej automobila Ferdinand Budicki bit će značajan za Grad Zagreb jer će osim svojih osnovnih izložaka: starodobnih automobila, motora i bicikala u prostoru održavati mnogobrojne tematske izložbe fotografija, tehničke radionice, predavanja i tribine, restauracije, projekcije filmova te druge manifestacije koje su povezane s predstavljanjem, učenjem i promoviranjem 115 godina automobilističke kulture u Hrvatskoj.
Do sada je prikupljeno nekoliko tisuća fotografija od kojih veliki broj do sada nisu viđene i koje se ne nalaze u vlasništvu ni jedne gradske i državne institucije jer su prikupljene iz obiteljskih albuma prvih automobilista na ovim prostorima. Prikupljeno je i nekoliko sati dokumentarnog filmskog materijala u razdoblju od 1909. – 1990. na temu automobilizma u Hrvatskoj.
Kulturni identitet Hrvatske na početku prošlog stoljeća kroz automobilističku kulturu prezentiranu u budućem Muzeju morao bi predstavljati turističku atrakciju i pružiti novi pogled na grad koji je od početka motorizacije bio dio razvijenog europskog društva i svih društvenih tokova koji su proizašli iz novog poretka.
Muzej F. Budicki ima namjeru postati centralno mjesto okupljanja i druženja za hrvatske klubove starodobnih automobila i motora, a poseban naglasak bit će na učenike osnovnih i srednjih škola koje će kroz metodičke radionice prilagođene različitim uzrastima, te zabavu i igru spoznati jedan egzotičan dio nacionalne povijesti.
Jedan od glavnih ciljeva Muzeja automobila Ferdinand Budicki bit će osnivanje Društva za proučavanje povijesti automobilizma u Hrvatskoj, koje će se baviti prikupljanjem i arhiviranjem građe, održavanjem raznih tematskih predavanja i na koncu tiskanjem novih monografija na spomenutu temu.
Konačni cilj Muzeja je revitalizirati premalo poznati dio naše gradske i nacionalne povijesti te dati uvid u prvo pionirsko razdoblje začetaka automobilizma na ovim prostorima. Prikazati u novom svjetlu najznačajnije događaje i ličnosti.
Muzej u ulici kneza Ljudevita Posavskog 48 možete posjetiti svakim radnim danom, vikendom i prazinicima od 10 do 19 sati. Fotografiranje je dozvoljeno, a u izlošcima možete uživati s ulaznicom od 30 kuna za odrasle i 20 kuna za djecu.
You must be logged in to post a comment Login