Svaki dan u našem se tijelu odvija pravi mali rat za očuvanjem zdravlja i mladosti. Slobodni radikali koji nastaju kao nusproizvod metabolizma, napadaju stanice našeg tijela i uzrokuju njihovo uništavanje. Protiv slobodnih radikala najvažniju ulogu imaju antioksidansi, zaštitnici zdravlja i ljepote.
Što su i kako nastaju slobodni radikali?
Slobodni radikali u našem organizmu nastaju svakodnevno uslijed procesa oksidacije, u kojem iz organskih spojeva (hrane) nastaje energija neophodna za život. To su molekule kisikovih spojeva s jednim ili više nesparenih (slobodnih) elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, koji se nastoje što prije povezati u stabilniji spoj tako da “oduzmu“ elektron nekom drugom spoju. Elektrone često “oduzimaju“ bjelančevinama, lipidima i ugljikohidratima koji izgrađuju stanice u našem tijelu i tako pokreću štetnu reakciju koja se naziva oksidativni stres. Na taj način stanice gube svoj integritet i postaju oštećene ili potpuno nefunkcionalne. Slobodni radikali često se vežu čak i na naš genetski materijal (DNA molekule), čime uzrokuju teška oštećenja stanica.
Slobodni radikali stalno se prirodno stvaraju u našem tijelu i neutraliziraju, no problem nastaje kada se stvaraju većom brzinom nego što ih organizam stigne neutralizirati. Tada dolazi do propadanja stanica i razvoja bolesti.
Antioksidansi – spasitelji od slobodnih radikala
Antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula, drugim riječima oni doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabiliziraju i sprječavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje stanica.
Njihova uloga je trostruka:
• Onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala.
• Neutraliziraju već nastale slobodne radikale.
• Popravljaju oštećenja na stanici nastala djelovanje slobodnih radikala.
Dokazano usporavaju starenje, snizuju količinu kolesterola, štite srce i krvne žile, smanjuju rizik od nastanka raka…
Antioksidansi u kozmetičkim preparatima
Koža, površinom najveći organ tijela (prosječno oko 2m²), predstavlja prvu liniju obrane organizma od štetnih čimbenika iz okoliša, stoga je najviše izložena stvaranju slobodnih radikala. Oni u koži uzrokuju iritacije i oštećenja stanica, a posebno vlakana koja izgrađuju srednji sloj kože (kolagen i elastin), zbog čega koža gubi svoju čvrstu strukturu i elastičnost te ubrzano stari. Stoga je upotreba antioksidansa u kozmetičkim preparatima sve učestalija jer sprečavaju oštećivanje stanica i prijevremeno starenje kože te čuvaju stabilnost kozmetičkih preparata jer sprečavaju oksidaciju sirovina, koja bi uzrokovala kvarenje proizvoda.
U kozmetičkoj industriji od antioksidansa najčešće se koriste askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferol (vitamin E), polifenoli i flavonoidi.
U prirodi postoji velik broj antioksidanata koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Neki od njih mogu se sintetizirati u našem tijelu, ali većina se unosi putem prehrane. Najvažnije skupine antioksidanata su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli. Među vitaminima su našem organizmu najvažniji vitamini C (askorbinska kiselina), E (tokoferol) i A (retinol).
Od karotenoida u iznimno snažne antioksidanse ubrajaju se astaksantin, beta-karoten, lutein i likopen, dok su u zadnje vrijeme najpopularniji flavonoidi tanini te kvercetin i resveratrol. Polifenoli su iznimno važni zbog utjecaja na metaboličke procese, a jedan od njih je i klorgenična kiselina, najzastupljenija u zelenoj kavi.
Izvori antioksidansa
Antioksidansi se nalaze u većini namirnica svakodnevne prehrane, pogotovo voća, povrća i začina, no velik broj njih se procesima termičke obrade uništavaju. Stoga je preporuka većinu voća i povrća konzumirati sirovo ili kuhano pod parom, kako bi se očuvao maksimum njihove antioksidativne snage. Neke od namirnica s najvećim udjeloma antioksidanata su:
1. Voće – borovnice, brusnice, jagode, maline, kupine, šljive, grožđe, citrusi (limun, naranča, mandarina, grejp, limeta), mango, kivi, crvena jabuka…
2. Povrće – rajčica, mrkva, špinat, batat, brokula, artičoke, cvjetača, kupus, avokado, buća, luk, češnjak…
3. Začini – cimet, kurkuma, origano, kumin, peršin, bosiljak, kari, đumbir, papar, čili, korijander, kardamom, timijan, kadulja, metvica…
4. Ostale namirnice sa snažnim antioksidativnim svojstvima – crno vino, zeleni i bijeli čaj, orašasto voće, hladno prešana biljna ulja (maslinovo, laneno, bućino…), plodovi mora…
Jesu li nam doista potrebni?
Najbolji način za izgradnju zdravog plana prehrane jest konzumirati uravnotežene obroke i međuobroke sa širokim spektrom namirnica. Najmanje 2 šalice voća te 2,5 šalice povrća dnevno čine dobar početak prema životu punom zdravlja.
Ukoliko ste na niskokalorijskoj dijeti, u trudnoći, dojite ili jednostavno ne konzumirate dovoljno voća i povrća, dodaci prehrani bogati antioksidansima idealno su rješenje kako biste zadovoljili povećane potrebe organizma i zaštitili se od bolesti.
Tekst izrađen u suradnji sa Sophia.hr
You must be logged in to post a comment Login