Balkan je tema kojom se bavi bečki Arhitektonski centar do 18. siječnja iduće godine. Preciznije, u središtu pozornosti je izložba pod nazivom “Balkanologija. Nova arhitektura i urbani fenomeni u Jugoistočnoj Europi”.
Izložba otvara nova područja i prikazuje manje poznatu arhitekturu postsocijalizma, kao i rezultate nereguliranog i nekontroliranog rasta gradova na području novonastalih država Jugoistočne Europe.
U fokusu se izložbe nalaze najnovije društvenopolitičke promjene i njihove posljedice koje su vidljive i u arhitekturi i građevinarstvu. Raspadom socijalističkih gospodarskih sustava u Jugoistočnoj je Europi započela neformalna građevinska djelatnost čija je posljedicu radikalnu promjenu gradskih struktura i posve novi oblik urbanizma.
Na primjerima gradova kao što su Beograd, Bukurešt, Kotor, Pula, Priština, Sofia, Tirana i Zagreb izložba prikazuje odnos arhitekata, urbanista i aktivista prema dinamičnim promjenama i njihovim kulturološkim, sociološkim te političkim dimenzijama u zemljama Balkana.
Predstavljeni će biti istraživački projekti, konkretne intervencije, arhitektonske analize i nove strategije, ali i manje poznate građevine nastale za vrijeme socijalističke moderne u bivšoj Jugoslaviji.
Situacija u Jugoistočnoj Europi je prototipična za razvoj gradova koji zbog društvenopolitičkih promjena nisu u stanju regulirati razvoj građevinske djelatnosti. U isto se vrijeme ovaj urbani razvoj neovisno o regionalnim posebnostima znatno razlikuje od neformalnih naselja u neeuropskim zemljama. Negova je specifična forma rezultat novonastalih ispreplitanja medijalnih sadržaja, migracijskih pokreta i financijskih tokova.
Izložba otvara nova područja i prikazuje manje poznatu arhitekturu postsocijalizma, kao i rezultate nereguliranog i nekontroliranog rasta gradova na području novonastalih država Jugoistočne Europe.U fokusu se izložbe nalaze najnovije društvenopolitičke promjene i njihove posljedice koje su vidljive i u arhitekturi i građevinarstvu. Raspadom socijalističkih gospodarskih sustava u Jugoistočnoj je Europi započela neformalna građevinska djelatnost čija je posljedicu radikalnu promjenu gradskih struktura i posve novi oblik urbanizma.
Na primjerima gradova kao što su Beograd, Bukurešt, Kotor, Pula, Priština, Sofia, Tirana i Zagreb izložba prikazuje odnos arhitekata, urbanista i aktivista prema dinamičnim promjenama i njihovim kulturološkim, sociološkim te političkim dimenzijama u zemljama Balkana.
Predstavljeni će biti istraživački projekti, konkretne intervencije, arhitektonske analize i nove strategije, ali i manje poznate građevine nastale za vrijeme socijalističke moderne u bivšoj Jugoslaviji.Situacija u Jugoistočnoj Europi je prototipična za razvoj gradova koji zbog društvenopolitičkih promjena nisu u stanju regulirati razvoj građevinske djelatnosti. U isto se vrijeme ovaj urbani razvoj neovisno o regionalnim posebnostima znatno razlikuje od neformalnih naselja u neeuropskim zemljama. Negova je specifična forma rezultat novonastalih ispreplitanja medijalnih sadržaja, migracijskih pokreta i financijskih tokova.
You must be logged in to post a comment Login