Često se nakon zime osjećamo umorno, bezvoljno, depresivno, s manjkom energije, a čak je i nesanica nerijetka pojava. Uzrok bi, naime, mogao biti i u nedostatku Sunca, jer naše psihofizičko zdravlje uvelike ovisi o sunčevim zrakama, a za vrijeme sumornih zimskih dana taj problem postaje znatno izraženiji. Stoga ne čudi da je dokazano da žitelji zemalja s malo sunčanih dana češće pate od depresije, nesanice i ostalih tegoba povezanih s nedostatkom Sunca, najvećeg čovjekovog prijatelja. Danas, ne samo zimi, već tijekom cijele godine, većinom boravimo u zatvorenom prostoru zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz suvremenog načina života, a pribrojimo li tome česta upozorenja o štetnosti sunčevih zraka, stvari se znatno pogoršavaju.
Zdravlje ovisi o Suncu
Sunce nam pruža dragocjeni vitamin D, koji je povezan s mnogim životno važnim procesima u organizmu. Izbjegavajući izlaganje Suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput visokog krvnog tlaka, raka dojke, prostate i debelog crijeva, bolesti kostiju i zuba, slabosti mišićnog sustava, pretilosti, multiple skleroze, depresije, pada imuniteta…
Naime, odnedavno je poznato da se naš imunološki sustav ne može aktivirati bez vitamina D. Osim što jača obrambenu sposobnost tijela, D vitamin regulira rast stanica i hormonalnu ravnotežu. Ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedostatni. U skladu s tim, primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sunčevim zrakama.
I energija stiže iz sunčevog svjetla
Albert Szent-Gyorgyi, nobelovac zaslužan za otkriće C vitamina, tvrdio je da 'sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca'. Biljke kroz proces fotosinteze upijaju sunčevu energiju i tako se životinje i ljudi njome posredno hrane. Nadalje, dr. Zane Kime, autor knjige 'Sunčevo svjetlo', istaknuo je utjecaj sunčeve svjetlosti na snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi. On tvrdi da izlaganje Suncu smanjuje srčane i dišne probleme, povećava izdržljivost i jača otpornost na infekcije.
John Ott, koji je na temelju opsežnih istraživanja vezanih uz utjecaj sunčeva svjetla na biljke, životinje i ljude, proglašen počasnim doktorom znanosti Sveučilišta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izloženi neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, što se u konačnici loše odražava na njihovo zdravlje i životni vijek. Otkrio je da miševi izloženi neprirodnoj svjetlosti žive dvostruko kraće od miševa izloženih sunčevoj svjetlosti. Također, u višemjesečnom eksperimentu u školskim učionicama, utvrdio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija I imaju poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.
Izvor dobrog raspoloženja
Sunčeva svjetlost usko je vezana uz naš biološki ritam i raspoloženje. Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ukoliko živimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i noći. Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin – hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju. No, tijekom noći, ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje lučiti hormon melatonin, koji je zaslužen za kvalitetan san tijekom noći. Dakle, danja svjetlost, osobito sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što uopće I slutimo.
Ne zaboraviti sunčane naočale i kreme za sunčanje
Dr. Liberman, u svojoj knjizi 'Svjetlost – lijek budućnosti', navodi da prema izvještaju FDA, četrnaest od sedamnaest losiona za sunčanje sadrži supstancu PABA, koja se koristi za blokadu UV zračenja, a pri izlaganju tijela Suncu može biti kancerogena.
Iz navedenog, realno je zaključiti da nam preparati za zaštitu od sunca više štete nego koriste. Ne samo što se obranom od UV zračenja lišavamo dobroti sunčevih zraka, već ugrožavamo I vlastito zdravlje. No, osim preko kože, naš organizam sunčeve zrake prima i preko očiju. Nošenje sunčanih naočala, osim što dodatno ograničava pozitivan utjecaj UV zračenja, nerijetko i šteti. Naime, pri njihovu nošenju zjenice se automatski šire i ako naočale ne posjeduju odgovarajuću zaštitu, vid može biti oštećen velikom količinom zračenja koja će neometano prodrijeti u oči.
Nošenje naočala za Sunce većinom je nepotrebno, jer naše zjenice automatski se sužavaju i tako se na prirodan način čuvaju od oštećenja izazvanih jakim sunčevim svjetlom i UV zračenjem.
Dobrobiti sunčevog svjetla su nemjerljive, no naravno, kao i u svemu ostalome, ne valja pretjerivati ni u izlaganju tijela suncu. UV zračenje štetno je jedino ako je prekomjerno. Nažalost, u novije vrijeme, strah od izlaganja Suncu poprima razmjere sveopće paranoje. Stoga treba iskoristiti sunčane dane koje uskoro dolaze i boraviti na Suncu barem 15-20 minuta dnevno, kako bismo tijelu osigurali dovoljno vitamina D i u skladu s tim- zdravlje.
Zdravlje ovisi o Suncu
Sunce nam pruža dragocjeni vitamin D, koji je povezan s mnogim životno važnim procesima u organizmu. Izbjegavajući izlaganje Suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput visokog krvnog tlaka, raka dojke, prostate i debelog crijeva, bolesti kostiju i zuba, slabosti mišićnog sustava, pretilosti, multiple skleroze, depresije, pada imuniteta…
Naime, odnedavno je poznato da se naš imunološki sustav ne može aktivirati bez vitamina D. Osim što jača obrambenu sposobnost tijela, D vitamin regulira rast stanica i hormonalnu ravnotežu. Ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedostatni. U skladu s tim, primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sunčevim zrakama.
I energija stiže iz sunčevog svjetla
Albert Szent-Gyorgyi, nobelovac zaslužan za otkriće C vitamina, tvrdio je da 'sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca'. Biljke kroz proces fotosinteze upijaju sunčevu energiju i tako se životinje i ljudi njome posredno hrane. Nadalje, dr. Zane Kime, autor knjige 'Sunčevo svjetlo', istaknuo je utjecaj sunčeve svjetlosti na snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi. On tvrdi da izlaganje Suncu smanjuje srčane i dišne probleme, povećava izdržljivost i jača otpornost na infekcije.
John Ott, koji je na temelju opsežnih istraživanja vezanih uz utjecaj sunčeva svjetla na biljke, životinje i ljude, proglašen počasnim doktorom znanosti Sveučilišta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izloženi neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, što se u konačnici loše odražava na njihovo zdravlje i životni vijek. Otkrio je da miševi izloženi neprirodnoj svjetlosti žive dvostruko kraće od miševa izloženih sunčevoj svjetlosti. Također, u višemjesečnom eksperimentu u školskim učionicama, utvrdio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija I imaju poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.
Izvor dobrog raspoloženja
Sunčeva svjetlost usko je vezana uz naš biološki ritam i raspoloženje. Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ukoliko živimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i noći. Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin – hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju. No, tijekom noći, ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje lučiti hormon melatonin, koji je zaslužen za kvalitetan san tijekom noći. Dakle, danja svjetlost, osobito sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što uopće I slutimo.
Ne zaboraviti sunčane naočale i kreme za sunčanje
Dr. Liberman, u svojoj knjizi 'Svjetlost – lijek budućnosti', navodi da prema izvještaju FDA, četrnaest od sedamnaest losiona za sunčanje sadrži supstancu PABA, koja se koristi za blokadu UV zračenja, a pri izlaganju tijela Suncu može biti kancerogena.
Iz navedenog, realno je zaključiti da nam preparati za zaštitu od sunca više štete nego koriste. Ne samo što se obranom od UV zračenja lišavamo dobroti sunčevih zraka, već ugrožavamo I vlastito zdravlje. No, osim preko kože, naš organizam sunčeve zrake prima i preko očiju. Nošenje sunčanih naočala, osim što dodatno ograničava pozitivan utjecaj UV zračenja, nerijetko i šteti. Naime, pri njihovu nošenju zjenice se automatski šire i ako naočale ne posjeduju odgovarajuću zaštitu, vid može biti oštećen velikom količinom zračenja koja će neometano prodrijeti u oči.
Nošenje naočala za Sunce većinom je nepotrebno, jer naše zjenice automatski se sužavaju i tako se na prirodan način čuvaju od oštećenja izazvanih jakim sunčevim svjetlom i UV zračenjem.
Dobrobiti sunčevog svjetla su nemjerljive, no naravno, kao i u svemu ostalome, ne valja pretjerivati ni u izlaganju tijela suncu. UV zračenje štetno je jedino ako je prekomjerno. Nažalost, u novije vrijeme, strah od izlaganja Suncu poprima razmjere sveopće paranoje. Stoga treba iskoristiti sunčane dane koje uskoro dolaze i boraviti na Suncu barem 15-20 minuta dnevno, kako bismo tijelu osigurali dovoljno vitamina D i u skladu s tim- zdravlje.
You must be logged in to post a comment Login