Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj među ženama i muškarcima, ali žene rjeđe dobivaju prijeko potrebnu pomoć. Razlog leži u tome što se srčani udar i drugi kardiovaskularni problemi tradicionalno smatraju muškim bolestima, iako od njih jednako često obolijevaju i žene.
Kako bismo se uspješno borili protiv stereotipa vezanih uz bolesti srca kod žena, važno je na vrijeme prepoznati čimbenike rizika, ali i upoznati se sa simptomima kardiovaskularnih bolesti koji se kod žena u prosjeku javljaju čak deset godina kasnije nego kod muškaraca te su često popraćeni pogrešnim dijagnozama.
Čimbenici rizika za razvoj srčanih bolesti kod žena
Uobičajeni čimbenici razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava – poput visokog kolesterola, povišenog krvnog tlaka i pretilosti – pogađaju jednako i žene i muškarce.
Pritom je povišeni krvni tlak posebno opasan jer se prvi simptomi pojave već kada nastanu oštećenja srca i krvnih žila. Jedini način da na vrijeme otkrijete hipertenziju jest da uložite u kvalitetan tlakomjer i redovito mjerite razinu tlaka.
No postoji još puno drugih čimbenika koji kod žena igraju veću ulogu u razvoju srčanih bolesti nego kod muškaraca.
Primjerice, žene s dijabetesom puno će vjerojatnije razviti neku od bolesti srca nego muškarci koji boluju od dijabetesa. Štoviše, s obzirom na to da dijabetes može promijeniti način na koji žene osjećaju bol, povećan je rizik od tihog srčanog udara bez ikakvih prethodnih simptoma.
Kod žena je također veći rizik od razvoja autoimunih bolesti kao što su lupus i reumatoidni artritis, a ove bolesti mogu povećati rizik od srčanih problema.
Hormonalne promjene tijekom menopauze dovode do smanjenja estrogena i povećavaju rizik od ateroskleroze, a povišeni krvni tlak ili dijabetes tijekom trudnoće kod majke povećavaju dugoročni rizik visokog krvnog tlaka i dijabetesa.
Sindrom policističnih jajnika također je čimbenik rizika. Ovaj endokrini poremećaj može povećati vjerojatnost nastanka dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog tlaka, što dalje povećava rizik od srčanih bolesti. Osim toga, žene koje su podvrgnute radioterapiji za rak dojke imaju veće šanse za razvoj srčanih problema, posebno kada su primile zračenje na lijevoj strani prsa.
Pušenje također predstavlja veći faktor rizika za bolesti srca kod žena, kao i nedostatak tjelesne aktivnosti.
Kardiovaskularne bolesti i razlike između muškaraca i žena
Bolesti srca kod žena manifestiraju se na drugačiji način nego kod muškarce zbog spolno-specifičnih razloga poput anatomije, broja crvenih krvnih zrnaca i hormona.
Jedan od najboljih primjera je srčani udar. Najčešći simptom srčanog udara kod žena isti je kao i kod muškaraca – bol, pritisak ili nelagoda u prsima koje dugo traju ili dolaze i prolaze u valovima.
Međutim, bol u prsima nije nužno najuočljiviji simptom. Žene će češće od muškaraca imati simptome koji uopće nisu povezani s bolovima u prsima, a koji mogu upućivati na razna druga stanja, poput:
- nelagode u vratu, čeljusti, ramenima, gornjem dijelu leđa ili gornjem dijelu trbuha
- kratkoće daha
- boli u jednoj ili obje ruke
- mučnine ili povraćanja
- znojenja
- omaglice ili vrtoglavice
- pojačanog umora
- žgaravice.
Razlika u simptomima srčanog udara između muškaraca i žena leži u tome što žene, osim začepljenja u velikim krvnim žilama, često imaju popratna začepljenja u manjim žilama i kapilarama. To se stanje zove koronarna mikrovaskularna bolest koja ugrožava protok krvi i dovodi do odumiranja srčanih stanica kroz tzv. mikroinfarkte.
Prevencija je najbolji lijek
Zdrav način života jedina je učinkovita strategija u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti.
Obogatite prehranu cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem, nemasnim mliječnim proizvodima i bijelim mesom te izbjegavajte čestu konzumaciju zasićenih masnoća, šećera i slanih jela. Prestanite pušiti, izbjegavajte izlaganje duhanskom dimu te nemojte konzumirati više od jednog alkoholnog pića dnevno.
Imate li prekomjernu težinu, zatražite savjet liječnika kako smršaviti na siguran i zdrav način. Gubitak čak i nekoliko kilograma može bitno smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Stres i fizička aktivnost
Bavite se umjerenim fizičkim aktivnostima poput šetnje, vožnje bicikla ili plivanja barem 150 minuta tjedno. Tako ćete ojačati srčani mišić, smanjiti razinu kolesterola i rizik od dijabetesa, potaknuti bolju cirkulaciju krvi i opskrbu tkiva kisikom i hranjivim tvarima, ali i pomoći tijelu u borbi protiv stresa.
Kroničan stres je među vodećim uzrocima srčanih problema. S vremenom uzrokuje povišeni krvni tlak, ubrzani rad srca, dijabetes i oštećenje krvnih žila, što u konačnici vodi do srčanog ili moždanog udara.
Istražite koji tlakomjer kupiti kako biste na vrijeme uočili hipertenziju uzrokovanu stresom, ali nastojte otkriti okidače stresa kako biste ih lakše izbjegli ili usvojili taktike za lakše suočavanje s njima.
Savjet za kraj
Često o zdravlju krenemo brinuti tek kada je ono ugroženo, nesvjesni kako male zdrave navike dugoročno čine ogromnu razliku u našem općem blagostanju i kvaliteti života.
Redovito vježbanje i uravnotežena prehrana su nezamjenjivi alati koji nam pomažu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, a zdrave navike poput prestanka pušenja, umjerenog konzumiranja alkohola i redovitih liječničkih pregleda imaju presudan utjecaj na našu dugoročnu dobrobit.
Zanemarivanje tih malih, ali značajnih koraka može vas dovesti do točke gdje je oporavak mnogo teži i dugotrajniji. Stoga je važno biti proaktivan kada je riječ o zdravlju, a ne čekati da problemi postanu ozbiljni kako bismo djelovali.
Petra Staržik je magistra komunikologije s višegodišnjim iskustvom u stvaranju sadržaja za web. Trenutno radi kao content marketing menadžerica za portal Nabava.net - servis koji od 2001. godine na jednom mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.
