Interpolacije u arhitekturi su jedan od najvažnijih elemenata u oblikovanju grada. Kroz njih se ogleda odnos staroga i novoga, diskretne ili namjerno istaknute intervencije u gradsko tkivo. Ako se govori o prometnoj infrastrukturi, viziji oživljavanja zagrebačkih blokova ili intervencijama u donjogradskoj jezgri, današnja situacija nije konačna.
– Ulice u najužem centru mogle bi postati pješačke zone, što bi donijelo dodatnu vrijednost gradu. Postoje planovi kako reorganizirati dijelove zone centra, a to mora biti u korespondenciji s regulacijom prometa, javnim i privatnim. Mislim da se to može napraviti i Zagreb će vjerojatno širiti svoj centar u budućnosti,- kaže naš poznati arhitekt Marijan Hržić, redovni profesor na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući pješačku zonu centra metropole.
Što se dobiva, a što gubi na Cvjetnom trgu i oko njega?
Prolaz kroz blok je jedna od arhitektonskih mogućnosti, način povećanja pješačke zone, ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Europi. Poznati zagrebački pasaži su Oktogon, Cibonin prolaz ili pasaž Zakladnog bloka. Koliko Horvatinčićev projekt na Cvjetnom trgu znači u tom smislu?
– Neosporno je da pasaž kroz Cvjetni trg doprinosi proširenju javne mreže grada. Ako se inaugurira nova natkrivena pješačka zona koja će donijeti neke svoje sadržaje javnom prostoru grada, to je pozitivna stvar. Negativni komentari glede tog projekta se odnose na rampu i proširenje traka u Gundulićevoj. Grad je živi organizam i Gundulićeva ima potencijal povezati jug i sjever, pod uvjetom da se sada parkirani automobili od tamo presele ispod razine pješaka, u garažne prostore u centru.
Koliko je sadašnji GUP dobar, predviđa li plansku promjenu izgleda centra grada?
– Uvijek postoji kontinuitet planiranja. Hrvatska ima znanje i struku koja te planove može kvalitetno napraviti. GUP-om se ne može regulirati sve, to bi bilo krivo. Nakon generalnog plana idu planovi nižeg reda, detaljniji planovi koji obuhvaćaju pojedina područja. Druga opcija su interpolacije – ako je prostor definiran onda se otvara mogućnost za takva arhitektonska rješenja.
"Neka Poglavarstvo razmisli o arhitektonsko-konzervatorskoj studiji"
Koji je po Vašem mišljenju pravi put u planiranju izgleda centra Zagreba?
– Treba napraviti kvalitetnu arhitektonsko-konzervatorsku studiju gdje bi se objedinila iskustva ne samo urbanista, arhitekata, konzervatora i povjesničara umjetnosti, nego napraviti program za tu studiju, detaljno analizirati ne samo donji grad, nego i gornji. Tako cjelovite studije nisu napravljene već dugo. Zadnja tako cjelovita studija je bila 60-tih godina i obuhvatila je cjelokupni centar. Nakon izrade takve studije, trebalo bi njene pojedine elemente dalje razrađivati. U tom smjeru moglo bi razmišljati Gradsko poglavarstvo,- poručuje Marijan Hržić.
Još jedna, u najmanju ruku kontroverzna, interpolacija je zgrada Ferimporta (bivši Željpoh) na jednom od najljepših gradskih trgova, Trgu Maršala Tita. Bila je 40 godina na meti brojnih kritičara, da bi kod odlučivanja o pozicioniranju Muzičke akademije na tom mjestu, ispostavilo da je kriterij obnove zgrade zapravo strogo poštivanje postojećeg zdanja. Slično se dogodilo i s neboderom u Ilici 1. Kada se mijenjalo pročelje konzervatori su inzistirali na postojećem rasteru i uopće nije ostavljena mogućnost za radikalnu promjenu.
– Ulice u najužem centru mogle bi postati pješačke zone, što bi donijelo dodatnu vrijednost gradu. Postoje planovi kako reorganizirati dijelove zone centra, a to mora biti u korespondenciji s regulacijom prometa, javnim i privatnim. Mislim da se to može napraviti i Zagreb će vjerojatno širiti svoj centar u budućnosti,- kaže naš poznati arhitekt Marijan Hržić, redovni profesor na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući pješačku zonu centra metropole.
Što se dobiva, a što gubi na Cvjetnom trgu i oko njega?
Prolaz kroz blok je jedna od arhitektonskih mogućnosti, način povećanja pješačke zone, ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Europi. Poznati zagrebački pasaži su Oktogon, Cibonin prolaz ili pasaž Zakladnog bloka. Koliko Horvatinčićev projekt na Cvjetnom trgu znači u tom smislu?
– Neosporno je da pasaž kroz Cvjetni trg doprinosi proširenju javne mreže grada. Ako se inaugurira nova natkrivena pješačka zona koja će donijeti neke svoje sadržaje javnom prostoru grada, to je pozitivna stvar. Negativni komentari glede tog projekta se odnose na rampu i proširenje traka u Gundulićevoj. Grad je živi organizam i Gundulićeva ima potencijal povezati jug i sjever, pod uvjetom da se sada parkirani automobili od tamo presele ispod razine pješaka, u garažne prostore u centru.
Koliko je sadašnji GUP dobar, predviđa li plansku promjenu izgleda centra grada?
– Uvijek postoji kontinuitet planiranja. Hrvatska ima znanje i struku koja te planove može kvalitetno napraviti. GUP-om se ne može regulirati sve, to bi bilo krivo. Nakon generalnog plana idu planovi nižeg reda, detaljniji planovi koji obuhvaćaju pojedina područja. Druga opcija su interpolacije – ako je prostor definiran onda se otvara mogućnost za takva arhitektonska rješenja.
"Neka Poglavarstvo razmisli o arhitektonsko-konzervatorskoj studiji"
Koji je po Vašem mišljenju pravi put u planiranju izgleda centra Zagreba?
– Treba napraviti kvalitetnu arhitektonsko-konzervatorsku studiju gdje bi se objedinila iskustva ne samo urbanista, arhitekata, konzervatora i povjesničara umjetnosti, nego napraviti program za tu studiju, detaljno analizirati ne samo donji grad, nego i gornji. Tako cjelovite studije nisu napravljene već dugo. Zadnja tako cjelovita studija je bila 60-tih godina i obuhvatila je cjelokupni centar. Nakon izrade takve studije, trebalo bi njene pojedine elemente dalje razrađivati. U tom smjeru moglo bi razmišljati Gradsko poglavarstvo,- poručuje Marijan Hržić.
Još jedna, u najmanju ruku kontroverzna, interpolacija je zgrada Ferimporta (bivši Željpoh) na jednom od najljepših gradskih trgova, Trgu Maršala Tita. Bila je 40 godina na meti brojnih kritičara, da bi kod odlučivanja o pozicioniranju Muzičke akademije na tom mjestu, ispostavilo da je kriterij obnove zgrade zapravo strogo poštivanje postojećeg zdanja. Slično se dogodilo i s neboderom u Ilici 1. Kada se mijenjalo pročelje konzervatori su inzistirali na postojećem rasteru i uopće nije ostavljena mogućnost za radikalnu promjenu.
You must be logged in to post a comment Login