Novo istraživanje britanskih znanstvenika otkrilo je da oštećenje moždanog debla, dijela mozga koji kontrolira osnovne životne funkcije poput disanja i rada srca, stoji iza dugotrajnih fizičkih i psihičkih posljedica teških slučajeva Covid-19.
“Kontrolni centar” tijela na udaru virusa
Koristeći ultra-snažne MRI uređaje nove generacije (tzv. 7-Tesla skenere), istraživači sa sveučilišta Cambridge i Oxford uspjeli su prvi put u živo vidjeti kako Covid-19 može oštetiti ovaj osjetljivi dio mozga.
U studiji je skeniran mozak 30 pacijenata koji su bili hospitalizirani s teškim oblikom Covid-19 u prvim mjesecima pandemije, kada cjepiva još nisu bila dostupna. Rezultati su pokazali da infekcija može izazvati upalu u dijelovima moždanog debla povezanima s disanjem, umorom i tjeskobom.
„Moždano deblo je središnja poveznica između našeg tijela i svijesti,“ objašnjava prof. James Rowe s Odjela za kliničke neuroznanosti Sveučilišta u Cambridgeu. „Vidjeti što se događa u tom dijelu mozga pomaže nam razumjeti zašto neki pacijenti mjesecima nakon bolesti pate od simptoma poput iscrpljenosti, otežanog disanja ili depresije.“
Upala koja ostavlja trag
Znanstvenici su pronašli abnormalnosti u meduli i srednjem mozgu – regijama koje upravljaju disanjem i krvnim tlakom. Oštećenja su bila posljedica imunološkog odgovora tijela, a ne izravnog napada virusa na mozak.
„Vidjeli smo da pacijenti s najjačim imunološkim odgovorom imaju i najveće promjene u moždanom deblu, ali i više simptoma depresije i anksioznosti“, dodaje dr. Catarina Rua, prva autorica studije. „Mozak i mentalno zdravlje ne možemo odvojiti, jedno snažno utječe na drugo.“
Što ovo znači za dugoročno zdravlje?
Rezultati studije, objavljeni u časopisu Brain, važan su korak u razumijevanju dugotrajnih posljedica Covid-19, poznatih kao long Covid. Oni bi mogli pomoći i u boljem shvaćanju drugih bolesti povezanih s upalom moždanog debla, poput multiple skleroze ili demencije.
Zahvaljujući 7T skenerima, liječnici će u budućnosti možda moći točnije pratiti kako mozak reagira na upale i ispitivati učinke novih terapija.
„U najtežim danima pandemije, kada je bilo vrlo teško raditi s pacijentima, uspjeli smo napraviti nešto što se prije smatralo nemogućim – vidjeti živu upalu moždanog debla“, kaže dr. Rua. „To je golemi korak naprijed za znanost i za sve koji još osjećaju posljedice Covida.“
Što znamo o dugotrajnom Covidu?
Znanstvenici danas povezuju više od 200 različitih simptoma s tzv. long Covid stanjem koje može trajati tjednima ili mjesecima nakon što infekcija prođe.
Najčešći su izražen umor, “magla u glavi”, vrtoglavica, te poteškoće s mirisom i okusom. Mnogi pate i od nesanice, kratkog daha, ubrzanog pulsa ili probavnih tegoba.
Kod nekih osoba dugotrajni Covid može potaknuti ili pogoršati bolesti poput migrene, srčanih tegoba, autoimunih bolesti ili kroničnog umora (ME/CFS).
Iako se može javiti i kod onih koji su imali blage ili čak nikakve simptome zaraze, važno je znati da long Covid nije zarazan – on je posljedica reakcije tijela i imunološkog sustava nakon infekcije.
Izvori
https://www.news-medical.net/news/20251008/Brainstem-damage-found-to-be-linked-to-long-lasting-effects-of-severe-Covid-19.aspx
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/coronavirus/in-depth/coronavirus-long-term-effects/art-20490351