Stručnjak međunarodne konzultantske kuće A.T. Kearney specijalizirane za razvoj strategija, organizaciju, preuzimanja i spajanja Jan van der Oord ne predviđa hrvatskom gospodarstvu brzi i skori izlazak iz krize. O tome je govorio jučer na konferenciji "Dan velikih planova" koju je organizirao časopis Lider.
Van der Oord je specijalizirao za operativnu učinkovitost, povećanje prodaje, restrukturiranje i tranzicijski menadžment, a kao član rukovodstva zadužen za istočnu Europu zasigurno zaslužuje našu pozornost. Prema njegovim riječima svjetski stručnjaci zapravo još nisu sigurni kako će se razvijati oporavak svjetskog gospodarstva, no oporavak će biti dugotrajan i neizvjestan za mnoge tvrtke.
Jako pogođeni krizom
Hrvatsko gospodarstvo iz globalne perspektive izgleda jako pogođeno krizom iako se to po pisanju mas medija ne može zaključiti. Uglavnom se plasiraju blage izjave o tome kako je sve pod kontrolom, dok svi pokazatelji upućuju na zaključak o padu gospodarske aktivnosti. Pada bruto domaći proizvod, nezaposlenost raste, potrošnja se naglo zaustavlja, a broj aktivnih pravnih osoba je u 2009. godini zabilježio pad, prvi u zadnjih 5 godina.
Istovremeno je A.T. Kearney identificirao i tri strateška izazova koja pogađaju hrvatsko gospodarstvo: premala produktivnost, premala profitabilnosti i premali obrtaj imovine u usporedbi sa svjetskim gospodarstvom.
Savjeti za opravak
Kako bi pomogao svojim klijentima da bi prevladali trenutačno stanje i okrenuli se prema rastu nakon krize, A.T. Kearney je razvio model za poboljšanje poslovanja koje se temelji na dokazanoj poslovnoj praksi. Model je dobrodošao i hrvatskim gospodarstvenicima.
1) Izradu kriznih scenarija – potrebno je razumjeti moguće razvoje poslovanja u idućoj godini i pripremiti više scenarija za realizaciju poslovnog plana. Scenariji trebaju odražavati realno stanje, ne biti previše optimistični i trebaju sadržavati bar dvije varijante naglog pada prihoda.
2) Brzo osiguranje likvidnosti i novčanog toka – zbog manjka sredstava za financiranje potrebno je razumjeti mogućnosti smanjenja obrtnog kapitala, nepotrebnih investicija i refinanciranja duga.
3) Izradu programa povećanja operativne učinkovitosti (corporate fitness program) – kako bi tvrtke bile spremne na moguće na scenarije razvoja poslovanja i odgovorile na stalnu potrebu za nižim troškovima, potrebno je izraditi i kontinuirano provoditi programe restrukturiranja. Time tvrtke postaju efikasnije i spremnije na udare koji dolaze s tržišta.
4) Osiguranje jasne komunikacije s ključnim vjerovnicima – s obzirom da tvrtke mogu doći u neugodnu situaciju neispunjavanja obveza prema ključnim vjerovnicima (banke, dobavljači, zaposleni, vlasnici,…) menadžment mora voditi proaktivnu komunikaciju prema njima. Na vrijeme ih obavještavati o situaciju u kojoj se nalazi tvrtka i mjerama koje menadžment poduzima za prevladavanje krizne situacije.
5) prepoznavanje novih poslovnih prilika za budućnost – tvrtke koje će se fokusirati samo ne mjere prevladavanja krize izgubit će priliku za rast nakon krize, zbog toga je potrebno razumjeti promjene u navikama potrošača i sukladno tome prilagoditi izdvajanja u razvoj novih proizvoda i usluga.
Van der Oord je specijalizirao za operativnu učinkovitost, povećanje prodaje, restrukturiranje i tranzicijski menadžment, a kao član rukovodstva zadužen za istočnu Europu zasigurno zaslužuje našu pozornost. Prema njegovim riječima svjetski stručnjaci zapravo još nisu sigurni kako će se razvijati oporavak svjetskog gospodarstva, no oporavak će biti dugotrajan i neizvjestan za mnoge tvrtke. Jako pogođeni krizom
Hrvatsko gospodarstvo iz globalne perspektive izgleda jako pogođeno krizom iako se to po pisanju mas medija ne može zaključiti. Uglavnom se plasiraju blage izjave o tome kako je sve pod kontrolom, dok svi pokazatelji upućuju na zaključak o padu gospodarske aktivnosti. Pada bruto domaći proizvod, nezaposlenost raste, potrošnja se naglo zaustavlja, a broj aktivnih pravnih osoba je u 2009. godini zabilježio pad, prvi u zadnjih 5 godina.
Istovremeno je A.T. Kearney identificirao i tri strateška izazova koja pogađaju hrvatsko gospodarstvo: premala produktivnost, premala profitabilnosti i premali obrtaj imovine u usporedbi sa svjetskim gospodarstvom.
Savjeti za opravak
Kako bi pomogao svojim klijentima da bi prevladali trenutačno stanje i okrenuli se prema rastu nakon krize, A.T. Kearney je razvio model za poboljšanje poslovanja koje se temelji na dokazanoj poslovnoj praksi. Model je dobrodošao i hrvatskim gospodarstvenicima.
1) Izradu kriznih scenarija – potrebno je razumjeti moguće razvoje poslovanja u idućoj godini i pripremiti više scenarija za realizaciju poslovnog plana. Scenariji trebaju odražavati realno stanje, ne biti previše optimistični i trebaju sadržavati bar dvije varijante naglog pada prihoda.
2) Brzo osiguranje likvidnosti i novčanog toka – zbog manjka sredstava za financiranje potrebno je razumjeti mogućnosti smanjenja obrtnog kapitala, nepotrebnih investicija i refinanciranja duga.
3) Izradu programa povećanja operativne učinkovitosti (corporate fitness program) – kako bi tvrtke bile spremne na moguće na scenarije razvoja poslovanja i odgovorile na stalnu potrebu za nižim troškovima, potrebno je izraditi i kontinuirano provoditi programe restrukturiranja. Time tvrtke postaju efikasnije i spremnije na udare koji dolaze s tržišta.
4) Osiguranje jasne komunikacije s ključnim vjerovnicima – s obzirom da tvrtke mogu doći u neugodnu situaciju neispunjavanja obveza prema ključnim vjerovnicima (banke, dobavljači, zaposleni, vlasnici,…) menadžment mora voditi proaktivnu komunikaciju prema njima. Na vrijeme ih obavještavati o situaciju u kojoj se nalazi tvrtka i mjerama koje menadžment poduzima za prevladavanje krizne situacije.
5) prepoznavanje novih poslovnih prilika za budućnost – tvrtke koje će se fokusirati samo ne mjere prevladavanja krize izgubit će priliku za rast nakon krize, zbog toga je potrebno razumjeti promjene u navikama potrošača i sukladno tome prilagoditi izdvajanja u razvoj novih proizvoda i usluga.
You must be logged in to post a comment Login