Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja obilježava početak Velikog tjedna u kojem se slavi jedna od najvećih tajni kršćanstva: Isusova muka, smrt, pokop i na kraju uskrsnuće. U spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem na današnji se dan u rukama djece i odraslih mogu vidjeti lovor, ružmarin, maslinove i palmine grančice, a u mnogim se krajevima pridaje značenje i ostalim vjesnicima proljeća.
Maslinove grančice
Svaka sredina njeguje svoje običaje. U sjevernoj Hrvatskoj na blagoslov se nose cijele, a u primorskoj Hrvatskoj isprepletene maslinove grane. Na Hvaru je običaj da djeca sakupe buket različitih grančica koje nakon blagoslova dijele članovima obitelji za što dobivaju novac.
U nekim je krajevima ukorijenjen običaj bacanja dijelova grančica u vatru kako bi dim rastjerao oluju. A u Istri je raširena upotreba blagoslovljene maslinove grane kod kađenja bolesnih ljudi i stoke, dok se u Dalmaciji takve grane ostavljaju u staji, odnose u polje ili polažu na grobove.
Pomica je dio dubrovačke tradicije
Palmana neđeja, kako stanovnici Dubrovnika nazivaju Cvjetnu nedjelju, nezamisliva je bez pomice, tj. isprepletenih listova palmi.
Za izradu ove uskrsne dekoracije koriste se mlade grančice Čileanske palme koja je rasporstranjena duž cijele obale Jadrana. Ova otporna biljka simbol je pobjede, uspona i obnavljanja.
Ljiljan, narcis i 'cica maca' simboli Uskrsa
Bijeli ljiljan mnogi smatraju glavnim cvjetnim simbolim najvećeg kršćanskog blagadana. Ovaj cvijet predstavlja čistoću i obnavljanje, a smatra se da je njegov oblik trube simbol Božjeg poziva Isusova povratka.
Narcisi su, pak, simbol prijateljstva i vječnog života. Prema legendi, narcis se prvi puta pojavljuje u Getsemanskom vrtu i cvjeta u vrijeme Kristova uskrsnuća. U Njemačkoj je ovaj vjesnik proljeća prozvan Uskrsnim zvonom, a na njegovu dekorativnu vrijednost za vrijeme Uskrsa nisu zaboravili niti Englezi.
Tko može odoljeti pahuljastim 'cica macama'. Grančice vrbe igraju glavnu ulogu u uskrsnoj tradiciji Rusije, Engleske, Finske i Švedske.
Zanimljivi su običaju upravo zadnjih dviju zemalja u kojima malena djeca u ovo vrijeme obučena u vještice odlaze od vrata do vrata i u zamjenu za slatkiše daruju ukrašene 'cice mace'. Ovaj običaj rezultat je miješanja tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama 'cica maca' te skandinavske vještičje tradicije.
U narodu živi vjerovanje da upravo ovi običaji doprinose novoj životnoj snazi, što ne čudi jer je i sam Uskrs blagdan koji slavi život, kao i buđenje prirode.
Maslinove grančice
Svaka sredina njeguje svoje običaje. U sjevernoj Hrvatskoj na blagoslov se nose cijele, a u primorskoj Hrvatskoj isprepletene maslinove grane. Na Hvaru je običaj da djeca sakupe buket različitih grančica koje nakon blagoslova dijele članovima obitelji za što dobivaju novac.
U nekim je krajevima ukorijenjen običaj bacanja dijelova grančica u vatru kako bi dim rastjerao oluju. A u Istri je raširena upotreba blagoslovljene maslinove grane kod kađenja bolesnih ljudi i stoke, dok se u Dalmaciji takve grane ostavljaju u staji, odnose u polje ili polažu na grobove.
Pomica je dio dubrovačke tradicije
Palmana neđeja, kako stanovnici Dubrovnika nazivaju Cvjetnu nedjelju, nezamisliva je bez pomice, tj. isprepletenih listova palmi.
Za izradu ove uskrsne dekoracije koriste se mlade grančice Čileanske palme koja je rasporstranjena duž cijele obale Jadrana. Ova otporna biljka simbol je pobjede, uspona i obnavljanja.
Ljiljan, narcis i 'cica maca' simboli Uskrsa
Bijeli ljiljan mnogi smatraju glavnim cvjetnim simbolim najvećeg kršćanskog blagadana. Ovaj cvijet predstavlja čistoću i obnavljanje, a smatra se da je njegov oblik trube simbol Božjeg poziva Isusova povratka.
Narcisi su, pak, simbol prijateljstva i vječnog života. Prema legendi, narcis se prvi puta pojavljuje u Getsemanskom vrtu i cvjeta u vrijeme Kristova uskrsnuća. U Njemačkoj je ovaj vjesnik proljeća prozvan Uskrsnim zvonom, a na njegovu dekorativnu vrijednost za vrijeme Uskrsa nisu zaboravili niti Englezi.
Tko može odoljeti pahuljastim 'cica macama'. Grančice vrbe igraju glavnu ulogu u uskrsnoj tradiciji Rusije, Engleske, Finske i Švedske.
Zanimljivi su običaju upravo zadnjih dviju zemalja u kojima malena djeca u ovo vrijeme obučena u vještice odlaze od vrata do vrata i u zamjenu za slatkiše daruju ukrašene 'cice mace'. Ovaj običaj rezultat je miješanja tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama 'cica maca' te skandinavske vještičje tradicije.
U narodu živi vjerovanje da upravo ovi običaji doprinose novoj životnoj snazi, što ne čudi jer je i sam Uskrs blagdan koji slavi život, kao i buđenje prirode.
You must be logged in to post a comment Login