Prema istraživanju agencije GFK, udio stanovništva u Hrvatskoj koje koristi višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka stabilizirao se pa je 2008. godine na godišnjem bilo kao i godinu ranije, 51 posto. To nije daleko od željenih i planiranih 59 posto.
Prošle godine najviše su putovali stanovnici Zagreba i okolice, Istre, Primorja i gradova s više od 100 000 stanovnika. Njihov je udio u ukupnom broju oko 70 posto. Najviše je putovala mlađa dobna skupina od 15 do 34 godine, njih čak 65 posto. Istodobno, tek 23 posto umirovljenika odlučilo se na dulji boravak izvan mjesta stanovanja.
Samci putuju više
Istraživanje pokazuje da i brak utječe na putovanja. Dok je 62 posto samaca iskoristilo slobodne dane na odlazak izvan mjesta stanovanja, na to se odlučilo 10 posto manje oženjenih i udanih.
– Ljudi u vezi teže usklade godišnje odmore pa je to možda razlog zašto putuju manje. Još kad dođu djeca i školske obaveze sve je teže uskladiti termine,- rekla nam je Katarina Bulić, majka i odgajateljica u vrtiću.
Više obrazovanje, više odmora
Stupanj obrazovanja u većini slučajeva donosi i bolja primanja pa je i to jedan od faktora koji utječu na platežnu moć građana. Koliko je velika razlika u putovanjima s obzirom na obrazovanje govori podatak da je tek 14 posto osoba s najnižim obrazovanjem „napustilo“ mjesto života u 2008. godini, za razliku od 71 posto visoko obrazovanih koji su to učinili.
Osobe iz kategorije najmanje plaćenih i kada odu na odmor, često odlaze kod prijatelja ili rodbine. Zlatna sredina, po svojim zaradama, odlazi na odmor u 57 posto slučajeva.
– Od kada sam dobio bolji posao, veća plaća donosi i veće mogućnosti za putovanje. Imam priliku posjetiti mjesta koja prije nisam mogao. Odmor se lakše organizira i pokrije, ali isto tako na odmor se ide kraće, ali češće,- kaže ing. informatike Bruno Funduk.
Češće i kraće
U novije vrijeme odmor se koristi višekratno, a ne samo dva puta godišnje kao prije. Ovakve tendencije najviše se primjećuju kod stanovnika Zagreba i okolice (27 posto), Istre s Primorjem (22 posto), naselja iznad 100 000 stanovnika te kod visoko obrazovanih i kućanstava koja imaju prihode veće od 8500 kuna.
Ova godina ne donosi ništa novo u broju građana koji planiraju odmor izvan mjesta stanovanja. Sve se vrti oko brojke od 58 posto građana koji misle i planiraju odmor, dok se čak 40 posto već sada pomirilo s činjenicom da su mali izgledi za odlazak na odmor.
Prošle godine najviše su putovali stanovnici Zagreba i okolice, Istre, Primorja i gradova s više od 100 000 stanovnika. Njihov je udio u ukupnom broju oko 70 posto. Najviše je putovala mlađa dobna skupina od 15 do 34 godine, njih čak 65 posto. Istodobno, tek 23 posto umirovljenika odlučilo se na dulji boravak izvan mjesta stanovanja.
Samci putuju više
Istraživanje pokazuje da i brak utječe na putovanja. Dok je 62 posto samaca iskoristilo slobodne dane na odlazak izvan mjesta stanovanja, na to se odlučilo 10 posto manje oženjenih i udanih.
– Ljudi u vezi teže usklade godišnje odmore pa je to možda razlog zašto putuju manje. Još kad dođu djeca i školske obaveze sve je teže uskladiti termine,- rekla nam je Katarina Bulić, majka i odgajateljica u vrtiću.
Više obrazovanje, više odmora
Stupanj obrazovanja u većini slučajeva donosi i bolja primanja pa je i to jedan od faktora koji utječu na platežnu moć građana. Koliko je velika razlika u putovanjima s obzirom na obrazovanje govori podatak da je tek 14 posto osoba s najnižim obrazovanjem „napustilo“ mjesto života u 2008. godini, za razliku od 71 posto visoko obrazovanih koji su to učinili.
Osobe iz kategorije najmanje plaćenih i kada odu na odmor, često odlaze kod prijatelja ili rodbine. Zlatna sredina, po svojim zaradama, odlazi na odmor u 57 posto slučajeva.
– Od kada sam dobio bolji posao, veća plaća donosi i veće mogućnosti za putovanje. Imam priliku posjetiti mjesta koja prije nisam mogao. Odmor se lakše organizira i pokrije, ali isto tako na odmor se ide kraće, ali češće,- kaže ing. informatike Bruno Funduk.
Češće i kraće
U novije vrijeme odmor se koristi višekratno, a ne samo dva puta godišnje kao prije. Ovakve tendencije najviše se primjećuju kod stanovnika Zagreba i okolice (27 posto), Istre s Primorjem (22 posto), naselja iznad 100 000 stanovnika te kod visoko obrazovanih i kućanstava koja imaju prihode veće od 8500 kuna.
Ova godina ne donosi ništa novo u broju građana koji planiraju odmor izvan mjesta stanovanja. Sve se vrti oko brojke od 58 posto građana koji misle i planiraju odmor, dok se čak 40 posto već sada pomirilo s činjenicom da su mali izgledi za odlazak na odmor.
You must be logged in to post a comment Login