Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu.
Obilježava se u više od 150 zemalja svijeta, a veže se uz postizanje globalnog cilja: 0 % gladi, koji svijet može ostvariti samo zajedničkim naporom i trudom.
Povodom Svjetskog dana hrane razgovarali smo s Davidom Pejićem, direktorom Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, koji je krajem rujna proglašen najboljim ekološkim poljoprivrednikom u EU.
Puno puta smo pisali o Vašoj majci. Jadranki i njenoj viziji se doista divimo. Kakav je osjećaj nastaviti putem svojih roditelja?
Jadranka i Zlatko su moji roditelji, ali i moji učitelji i mentori. Razvijati dalje ono što su oni kroz desetljeća sagradili je iznimna čast, ali i odgovornost. Vrijednosti i načela koja su u srži naših poslovnih aktivnosti i ekosustava osobno doživljavam kao veliku inspiraciju i nešto što me iznova pokreće svaki dan.
Imate zanimljiv obrazovni put. Kako to da ste se vratili, ne samo u Hrvatsku, nego i na polje?
Film i filozofija su uvijek bili moji snažni interesi i nešto što sam htio samostalno istražiti. Rekao bih da sam i u jednom i u drugom kroz obrazovanje otišao dosta daleko, praktički do samog praga profesionalnog opredjeljenja.
Ipak, u obiteljskom poslu sam odrastao i zajedno s njim rastao te sam oduvijek znao da želim biti dio te jedinstvene priče. Kad je došao trenutak povratka i odluke u kojem smjeru ću dati svoj doprinos pitao sam: „gdje sam najviše potreban?“. Odgovor je bio Zrno eko imanje i tako sam završio na polju.
No vratila me i ljubav. Dora i ja upoznali smo se još u srednjoj školi, a sad imamo predivnog malog dječaka Vala. Oni su okosnica mog postojanja i svakodnevno veselje.
Proglašeni ste najboljim ekološkim poljoprivrednikom u EU. Koliko Vam znači ta nagrada? Je li ekološka proizvodnja, možda, prirodan put hrvatskih poljoprivrednika, budući da se volimo hvaliti, primjerice, Slavonijom kao žitnicom Europe?
Nagrada je velika čast. Osobno me ispunjava ogromnim ponosom na cjelokupni team Zrna koji je kroz sve ove godine gradio sa mnom nešto vrijedno nagrađivanja.
Smatram da, u kontekstu u kojem svijest o štetnosti pesticida i ostalih metoda konvencionalne poljoprivrede raste, ekološka poljoprivreda predstavlja put naprijed i smjer u kojem će razvoj poljoprivrede ići. Hrvatska tu ima veliku priliku značajnim opredjeljenjem za eko poljoprivredu biti predvodnik što bi imalo i smisla s obzirom na prirodna bogatstva i njihov turistički značaj.
Ipak, prilike su samo potencijal; zasad smo još uvijek ispod prosjeka EU u različitim sferama razvoja eko poljoprivrede i tržišta.
Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Nažalost, sve je više pretile djece. Gdje, po Vama, griješimo u prehrani? Koliko smo svjesni kvalitete hrane koju konzumiramo, odnosno zašto kvaliteti dajemo tako mali značaj?
Nažalost, više je istovremenih faktora koji dovode do stanja kakvo jest. Za razliku od ekoloških, konvencionalne namirnice pune su rezidua pesticida, aditiva, konzervansa, bojila i raznih drugih sintetskih spojeva. Za razliku od cjelovite, visoko procesirana i industrijalizirana hrana negativno utječe na našu probavu, mikrobiom i ostale sustave organizma. Umjesto kroz načela sezonalnosti, umjerenosti i balansa, hranu doživljavamo kao „gorivo“ koju svodimo na njenu kalorijsku vrijednost.
To su samo neki od problema suvremene hrane i prehrambenih navika. Ono što im je zajedničko je da su elementi stvarnosti u kojoj smo hranu i ono što nas hrani pretvorili u nešto toksično što nas istovremeno i ugrožava. To se desilo relativno brzo, praktički u dvije generacije i većina ljudi se nije stigla prilagoditi te zapravo biva iskorištena.
Je li mit da je „zdrava hrana“ skupa hrana?
Ekološki certificirani proizvodi su skuplji od konvencionalnih. Razlog je taj što konvencionalne namirnice u svojoj nižoj cijeni ne uključuju negativan efekt na zdravlje pojedinca i okoliš. Kad bi ti faktori bili uključeni, a kad-tad hoće, cijena konvencionalne hrane bi bila višestruko veća.
To je bilo očito uslijed značajnog rasta cijena konvencionalne hrane koja se oslanja na upotrebu mineralnih gnojiva koja su pak naftni derivati. Zbog navedene povezanosti, cijena konvencionalne hrane je rasla više od ekološki certificirane što je posljedično smanjilo razliku u cijeni.
Koji su Vaši planovi za kompaniju? Koja je Vaša vizija? Znam da pitanje zvuči pomalo izlizano, ali gdje se vidite za par godina?
Cilj nam je kroz poslovne aktivnosti, maksimalno doprinijeti razvoju ekološke poljoprivrede i budućnosti u kojoj ljudi mogu imati potpuno povjerenje u hranu koja im je dostupna. Kao društvo i civilizacija, ne smijemo prihvatiti okolnosti u kojima nas temelj našeg postojanja, hrana, ugrožava i truje.
Konkretno, što se tiče Zrna, trenutačno radimo na projektu novih proizvodnih objekata koji bi nam omogućili daljnje širenje broja proizvoda i distribucije istih. Također želimo dodatno širiti i jačati našu edukativnu ulogu imanja koje djeluje kao svojevrsna fokalna točka i simbol za sve dionike ekološkog tržišta i proizvodnje.
Fotograf Petra MIkšik
