Dim šumskih požara nije samo neugodan i kratkotrajan problem s kvalitetom zraka. Dvije velike studije istraživača s Icahn School of Medicine at Mount Sinai pokazale su da bi sitne čestice nastale u požarima mogle biti štetnije za zdravlje od jednake količine onečišćenja koje dolazi iz drugih izvora.
Istraživanja, objavljena u znanstvenim časopisima Nature Communications i The Lancet Oncology, povezuju dugotrajnu izloženost dimu šumskih požara s većim rizikom hospitalizacije zbog bolesti srca i pluća, ali i lošijim ishodima kod osoba oboljelih od raka pluća.
Ključna poruka istraživača jest da za zdravlje možda nije važna samo količina onečišćenja u zraku nego i njegov izvor.
Zašto su PM2.5 čestice problem?
U središtu oba istraživanja bile su čestice PM2.5 povezane sa šumskim požarima. Riječ je o iznimno sitnim česticama promjera manjeg od 2,5 mikrometara koje mogu prodrijeti duboko u pluća, a dio njih može dospjeti i u krvotok.
Znanstvenici su uspoređivali učinke PM2.5 čestica nastalih tijekom požara s česticama iz drugih izvora onečišćenja, poput prometa i industrije.
Rezultati su pokazali da je, pri usporedivim koncentracijama, izloženost česticama iz dima šumskih požara bila povezana s većim zdravstvenim rizicima.
„Naše istraživanje pokazuje da su PM2.5 čestice povezane sa šumskim požarima štetnije od jednake razine onečišćenja iz drugih izvora“, istaknuo je Yaguang Wei, jedan od autora oba istraživanja.
Poseban rizik za oboljele od raka pluća
U studiji objavljenoj u The Lancet Oncology istraživači su analizirali podatke 414.016 osoba starijih od 65 godina kojima je dijagnosticiran rak pluća.
I izloženost česticama iz požara i iz drugih izvora bila je povezana s većim rizikom smrtnosti nakon dijagnoze. Međutim, kada su uspoređene jednake razine izloženosti, čestice povezane s požarima pokazale su znatno veći negativan učinak.
Posebno je zanimljiv podatak da su PM2.5 čestice iz požara činile tek oko 4 posto ukupne izloženosti PM2.5 česticama, ali su prema procjeni istraživača bile povezane s oko 17 posto smrtnosti povezane s ukupnom izloženošću PM2.5 česticama u analiziranoj populaciji.
Veći broj dana s dimom, kao i dulja razdoblja izloženosti, također su bili povezani s lošijim preživljenjem.
Autori zato upozoravaju da bi praćenje kvalitete zraka i smanjivanje izloženosti tijekom razdoblja intenzivnog dima moglo biti posebno važno za osobe koje već imaju rak pluća ili kronične bolesti srca i pluća.
Dim požara povezan i s bolestima srca
Druga studija, objavljena u Nature Communications, obuhvatila je podatke iz 20 američkih saveznih država u razdoblju od 2006. do 2019. godine.
Analizirano je više od 57 milijuna hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i gotovo 33 milijuna hospitalizacija zbog bolesti dišnog sustava.
Dugotrajna izloženost PM2.5 česticama povezanim sa šumskim požarima bila je povezana s povećanim rizikom hospitalizacije zbog niza bolesti, među kojima su zatajenje srca, ishemijska bolest srca, hipertenzija, astma, upala pluća i kronična opstruktivna plućna bolest.
I ponovno se pokazalo isto: pri jednakim koncentracijama čestice povezane s požarima bile su povezane s većim povećanjem rizika hospitalizacije nego čestice iz drugih izvora onečišćenja.
Nije svaki onečišćeni zrak isti
Upravo je to možda najvažniji zaključak ovih istraživanja.
Dosad se kod procjene zdravstvenih posljedica onečišćenja često promatrala ukupna koncentracija PM2.5 čestica. Novi rezultati upućuju na to da bi trebalo uzeti u obzir i odakle te čestice dolaze.
Znanstvenici još ne znaju koji su točno kemijski sastojci dima šumskih požara odgovorni za potencijalno veću toksičnost. Upravo će to biti jedno od područja budućih istraživanja.
Kako požari postaju češći i intenzivniji, a dim može putovati stotinama pa i tisućama kilometara od mjesta požara, problem više nije ograničen samo na područja koja izravno gore.
Za ljude koji žive daleko od požarišta to znači da dim koji vidimo ili osjetimo u zraku nije samo pitanje neugodnog mirisa i smanjene vidljivosti, nego potencijalno i zdravstveni rizik.
Izvor: Icahn School of Medicine at Mount Sinai; istraživanja objavljena u Nature Communications i The Lancet Oncology.