Sigurno ste se barem jednom našli u stisci s rokovima pa odradili ono što ste, mjesec dana ranije (kada je rok bio još daleko), smatrali nemogućim. Tajna je, kao i u svemu drugome u životu, u pravoj mjeri, u ovom slučaju je to optimalna razina stresa o kojoj govori Yerkes-Dodsonov zakon. Prema tandemu Yerkes-Dodson maksimalni učinak se postiže kada ljudi osjete stres u dobro doziranoj količini.
Yerkes-Dodsonov zakon definirali su davne 1908. godine psiholozi Robert M. Yerkes i John Dillingham Dodson, a kaže da premalo uzbuđenja (stresa) vodi u dosadu i smanjuje motivaciju. Kako se uzbuđenje povećava, tako raste i motivacija, zbog čega bolje obavljamo određene zadatke. U određenom trenutku postižemo optimalnu razinu uzbuđenja i performansi, nakon čega, nastavi li stres rasti, postajemo manje učinkoviti.
Kako odrediti optimalnu razinu stresa?
No, kako odrediti koja je to optimalna razina stresa? Odgovor nije jednoznačan. Svatko od nas je drugačiji pa tako i za svakoga vrijede drugačija mjerila. Na određivanje optimalne razine stresa utječu tri čimbenika:
- sposobnost pojedinca – kod osobe koja je vješta u onome što radi i ima puno iskustva, razina stresa pri kojoj dobro funkcioniranje viša. Za ovakvu osobu kažemo da funkcionira i pod visokim pritiskom.
- osobnost pojedinca – prema psiholozima, ekstroverti se bolje nose sa stresom od introverta. To znači da ekstroverti bolje funkcioniraju kad ih pritisnu rokovi, dok ekstroverti bolje rade kada su rokovi daleko.
- kompleksnost zadatka – što je zadatak složeniji, to ga je teže odraditi pod pritiskom. No, ima ljudi koji su visokoučinkoviti upravo u takvim situacijama. Moglo bi se reći da su oni iznimke koje potvrđuju pravilo.
Različiti zadaci zahtijevaju različite razine uzbuđenja za optimalnu izvedbu. Na primjer, teški ili nepoznati zadaci zahtijevaju niže razine uzbuđenja. Nauštrb uzbuđenja povećava se koncentracija. S druge strane, u zadacima koji zahtijevaju izdržljivost ili upornost, bit ćete učinkovitiji, ako vam je razina uzbuđenja viša. Upravo to se događa kada nas pritisnu rokovi. Stres raste, a mi radimo kao mravi. Motivacija je na visokom nivou jer posao treba završiti.
Ako se, pak, osjećate opterećeno, odnosno količina stresa prešla je iz umjerene u previsoku, postoje metode koje vam mogu pomoći poboljšati produktivnost i odraditi posao.
Povećajte kontrolu
Jednostavno rješenje za smanjenje stresa je povećati kontrolu nad poslom koji obavljate. Uvriježeno je vjerovanje da visoke pozicije donose mnogo stresa, ali istraživanja pokazuju upravo suprotno: lideri s višom razinom odgovornosti doživljavaju manje razine stresa od onih s manjom odgovornošću, piše Harvard Business Review.
To je zato što lideri imaju veću kontrolu nad svojim aktivnostima. Neovisno o tome gdje se nalazite u organizacijskoj hijerarhiji, kontrolu možete imati u svom dijelu posla (npr. odabir redoslijeda odgovaranja na mejlove). Vjerujte, sitnice čine razliku.
Rituali
Istraživanja u sportskoj psihologiji pokazuju da rutina prije natjecanja poboljšavaju pažnju, izvedbu, emocionalne stabilnosti i jačaju samopouzdanje. Prakticiranje rituala prije odrađivanja zahtjevnih zadataka umanjuje tjeskobu i stres, odnosno spušta stres na optimalnu razinu na kojoj postajemo visoko učinkoviti.
Košarkaška legenda Michael Jordan na svakoj je utakmici ispod dresa Chicago Bullsa nosio kratke hlačice s obilježjima Sjeverne Karoline, a naš Goran Ivanišević ostvario je povijesnu pobjedu na Wimbledon 2001., igrajući sve mečeve u istim čarapama. Neki to zovu praznovjerje, drugi rituali, no bitna je rutina koju podrazumijeva ovakvo ponašanje, a koja nas dovodi u balans i povećava nam koncentraciju.
Nismo Goran Ivanišević ni Michael Jordan, no možemo nešto naučiti od njih i briljirati na svom području. Kultivirajte stres kako bi radio za vas, a ne protiv vas.
