Kod grijanja postoje nekoliko razina savjeta i mjera koje građani mogu poduzeti.
– Promjene ponašanja su najlakše i ne koštaju ništa. Smanjivanje temperature u prostoru na optimalnu razini 20 do 22 stupnja Celzijusa. Isključivanje ili smanjivanje grijanja na 15 do 16 stupnjeva Celzijusa kad nismo u kući, ne otvaranje prozora dok se prostor grije, zatvaranje šarapolki ili navlačenje zastora tijekom noći. Na ovaj način moguće je uštedjeti do 15 posto energije,- pojašnjava Goran Čačić, stručni suradnik UNDP-a (United Nations Development Programme).
Za veće uštede potrebno je uložiti određena sredstva, primjerice za ugradnju programibilnih sobnih termostata, termostatskih ventila, redovito održavanje sustava grijanja te zamjena brtvi na prozorima i vratima.
– Zamjena energenta u sustavu grijanja npr, loživog ulja s plinom ili biomasom, zamjena starih i dotrajalih sustava grijanja novim visoko učinkovitim poput kondenzacijskih kotlova ili dizalica topline, zamjena dotrajale stolarije, postavljanje toplinske izolacije. Ovakve veće investicije mogu ostvariti uštede energije i preko 30 posto,- dodaje Čačić.
Izuzetak u Rakitju
Dobra izolacija nameće se kao jednostavan odgovor na toplinske gubitke građevine. Primjerice, klasično građena kuća u Hrvatskoj troši 70 kW po metru kvadratnom.
Takva potrošnja može se značajno smanjiti pa niskoenergetske kuće troše 40 kW po četvornom metru. Korak dalje u uštedi energije su pasivne kuće koje troše 15 kW po metru kvadratnom.
Ovako energetski osviještena kućanstva nisu novost u Europi. Zbog poboljšanja u komforu življenja u ovakvim kućama, interes je sve veći. Zato pomalo čudi da je jedina pasivna kuća u Hrvatskoj u Rakitju pokraj Zagreba. Branko Mihaljev je pionir ovakve gradnje:
– Ljudi su u zabludi kada misle da gradnja pasivne kuće podrazumijeva puno veće investicije od tradicionalne gradnje. Troškovi su veći za oko 15 posto, a računi su mi višestruko manji nego kućanstvima klasične gradnje,– pojašnjava Mihaljev.
Certifikati za nove zgrade
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je izdalo Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada kojim je propisano za koje se zgrade moraju izdati energetski certifikati.
Pravilnikom je definirano da sve nove zgrade za koje se zahtjev za građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta podnosi nakon 1. rujna 2009. moraju imati energetski certifikat.
Ovaj Pravilnik trebao bi unijeti više reda u tržište nekretnina, jer je za pretpostaviti da će zgrade koje troše manje energije za normalan rad biti više na cijeni. To će potaknuti konkurenciju među investitorima i na tom polju, a profitirati će građani, s manjim računima.
– Promjene ponašanja su najlakše i ne koštaju ništa. Smanjivanje temperature u prostoru na optimalnu razini 20 do 22 stupnja Celzijusa. Isključivanje ili smanjivanje grijanja na 15 do 16 stupnjeva Celzijusa kad nismo u kući, ne otvaranje prozora dok se prostor grije, zatvaranje šarapolki ili navlačenje zastora tijekom noći. Na ovaj način moguće je uštedjeti do 15 posto energije,- pojašnjava Goran Čačić, stručni suradnik UNDP-a (United Nations Development Programme).
Za veće uštede potrebno je uložiti određena sredstva, primjerice za ugradnju programibilnih sobnih termostata, termostatskih ventila, redovito održavanje sustava grijanja te zamjena brtvi na prozorima i vratima.
– Zamjena energenta u sustavu grijanja npr, loživog ulja s plinom ili biomasom, zamjena starih i dotrajalih sustava grijanja novim visoko učinkovitim poput kondenzacijskih kotlova ili dizalica topline, zamjena dotrajale stolarije, postavljanje toplinske izolacije. Ovakve veće investicije mogu ostvariti uštede energije i preko 30 posto,- dodaje Čačić.
Izuzetak u Rakitju
Dobra izolacija nameće se kao jednostavan odgovor na toplinske gubitke građevine. Primjerice, klasično građena kuća u Hrvatskoj troši 70 kW po metru kvadratnom.
Takva potrošnja može se značajno smanjiti pa niskoenergetske kuće troše 40 kW po četvornom metru. Korak dalje u uštedi energije su pasivne kuće koje troše 15 kW po metru kvadratnom. Ovako energetski osviještena kućanstva nisu novost u Europi. Zbog poboljšanja u komforu življenja u ovakvim kućama, interes je sve veći. Zato pomalo čudi da je jedina pasivna kuća u Hrvatskoj u Rakitju pokraj Zagreba. Branko Mihaljev je pionir ovakve gradnje:
– Ljudi su u zabludi kada misle da gradnja pasivne kuće podrazumijeva puno veće investicije od tradicionalne gradnje. Troškovi su veći za oko 15 posto, a računi su mi višestruko manji nego kućanstvima klasične gradnje,– pojašnjava Mihaljev.
Certifikati za nove zgrade
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je izdalo Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada kojim je propisano za koje se zgrade moraju izdati energetski certifikati.
Pravilnikom je definirano da sve nove zgrade za koje se zahtjev za građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta podnosi nakon 1. rujna 2009. moraju imati energetski certifikat.
Ovaj Pravilnik trebao bi unijeti više reda u tržište nekretnina, jer je za pretpostaviti da će zgrade koje troše manje energije za normalan rad biti više na cijeni. To će potaknuti konkurenciju među investitorima i na tom polju, a profitirati će građani, s manjim računima.
You must be logged in to post a comment Login