U ovu vrlo hranljivu juhu, može se dodati i malo tijesta ili nekog drugog povrća. Svatko prema vlastitom okusu može odrediti hoće li juha biti vrlo gusta ili rijeđa.
Namirnice za 4 osobe:
Očistiti luk i sitno ga narezati na kockice pa prepržiti do zlatno žute boje na ulju. Potom dodati mrkvu pa ostalo povrće po tvrdoći (paprika, komorač, šampinjoni, tikvica), koje također lagano prepržiti. Dodati heljdu i češnjak, zaliti vodom ili temeljcem i ostaviti lagano kuhati najmanje pola sata dok heljda ne omeša. Dotjerati okus dodajući sol i papar i pred kraj dodati rajčicu prethodno narezanu na kockice. Još lagano sve prokuhati da heljda potpuno omekaša. Servirati obilato dekorirano sitno narezanim peršinom.
Heljda (hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda – kako se u različitim regijama Hrvatske naziva) porijeklo vuče iz Azije gdje se koristila još 6.000 prije nove ere, odakle se proširila u Tibet, Kinu, Japan i Europu. Upravo na našim prostorima zabilježena je najstariji uzgoj heljde u Europi, još oko 4.000 p.n.e. U Hrvatskoj je udomaćena posebice u Međimurju i Hrvatskom Zagrorju gdje je stoljećima bila jedna od osnovnih namirnica. Heljda je nekada, uz krumpir, bila osnovna seljačka hrana, budući je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi svakodnevnoj prehrani, a zadržala se tek u nekim restoranima kao specijalitet. Međutim, kako u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani, heljda ponovno dobija na velikoj važnosti budući je vrlo zdrava i korisna namirnica. Nutricionisti ju predlažu kao integralnu žitaricu, ali i kao čaj.
Pomaže u prevenciji dijabetesa i krvožilnog sustava
Modernim zanstvenim istraživanjima u Europi i Americi, dokazano je kako heljda ima ljekovit učinak na širok spektar zdravstvenih tegoba: kod kardiovaskularnih bolesti, a posebice kod povišenog krvnog tlaka te probavnih problema. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, znanstvena istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uvelike pomaže u prevenciji diabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Također, čaj od heljde pomaže kod oparavka od zračenja i kemoterapije.
Jedna šalica kuhane heljde (oko 150 gr) sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana i to uz svega 150 kalorija.
Preradom heljde dobija se brašno koje se može korisititi za priravu svih vrsta jela od tijesta. Jedno od japanskih specijaliteta soba (slično špagetima) pripravlja se upravo od ove vrste brašna. Kod nas se rade žganci i razne vrste rezanaca, iako nažalost sve rijeđe, te kao prilog drugim jelima.
www.recepti.hr
Namirnice za 4 osobe:
- 20 dkg heljdine kaše
- 1 mrkva
- 5 srednjih šampinjona narezanih
- 1 komorač
- 1 crvena paprika
- 1 veća rajčica
- 1 veća glavica luka
- 2 režnja češnjaka
- 1 manja tikvica
- 1/2 dcl maslinovog ulja
- otprilike 3/4 litre temeljca ili vode (ako nema temeljca i dodati jednu kocku pileće juhe)
- sol i papar po ukusu
- 1 vezica peršina
Očistiti luk i sitno ga narezati na kockice pa prepržiti do zlatno žute boje na ulju. Potom dodati mrkvu pa ostalo povrće po tvrdoći (paprika, komorač, šampinjoni, tikvica), koje također lagano prepržiti. Dodati heljdu i češnjak, zaliti vodom ili temeljcem i ostaviti lagano kuhati najmanje pola sata dok heljda ne omeša. Dotjerati okus dodajući sol i papar i pred kraj dodati rajčicu prethodno narezanu na kockice. Još lagano sve prokuhati da heljda potpuno omekaša. Servirati obilato dekorirano sitno narezanim peršinom.
Heljda (hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda – kako se u različitim regijama Hrvatske naziva) porijeklo vuče iz Azije gdje se koristila još 6.000 prije nove ere, odakle se proširila u Tibet, Kinu, Japan i Europu. Upravo na našim prostorima zabilježena je najstariji uzgoj heljde u Europi, još oko 4.000 p.n.e. U Hrvatskoj je udomaćena posebice u Međimurju i Hrvatskom Zagrorju gdje je stoljećima bila jedna od osnovnih namirnica. Heljda je nekada, uz krumpir, bila osnovna seljačka hrana, budući je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi svakodnevnoj prehrani, a zadržala se tek u nekim restoranima kao specijalitet. Međutim, kako u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani, heljda ponovno dobija na velikoj važnosti budući je vrlo zdrava i korisna namirnica. Nutricionisti ju predlažu kao integralnu žitaricu, ali i kao čaj.
Pomaže u prevenciji dijabetesa i krvožilnog sustava
Modernim zanstvenim istraživanjima u Europi i Americi, dokazano je kako heljda ima ljekovit učinak na širok spektar zdravstvenih tegoba: kod kardiovaskularnih bolesti, a posebice kod povišenog krvnog tlaka te probavnih problema. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, znanstvena istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uvelike pomaže u prevenciji diabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Također, čaj od heljde pomaže kod oparavka od zračenja i kemoterapije.
Jedna šalica kuhane heljde (oko 150 gr) sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana i to uz svega 150 kalorija.
Preradom heljde dobija se brašno koje se može korisititi za priravu svih vrsta jela od tijesta. Jedno od japanskih specijaliteta soba (slično špagetima) pripravlja se upravo od ove vrste brašna. Kod nas se rade žganci i razne vrste rezanaca, iako nažalost sve rijeđe, te kao prilog drugim jelima.
www.recepti.hr
You must be logged in to post a comment Login