Negdje sam pročitala da je slobodna žena san svakog muškarca, pogotovo onoga koji je u potrazi za partnericom. Kada smo već u temi slobodne žene, nerijetko se sjetim i sebe, ali i nekih mojih kolegica. Moja ‘slobodna žena‘ ne očekuje spasitelja jer je sama svoj vitez, spremna za borbu i trijumf nad svakim izazovom koji joj život baci pod noge. Moja slobodna žena (u četrdesetima) je privatna poduzetnica, uglavnom. I ne znam koliko smo uopće zanimljive muškom rodu.
Međutim, taj pojam mnogima znači da se nikad nisam udala i da, na sreću ili žalost, nisam dobila djecu.
Moje prijateljice i ja lagano se bližimo dobi kada više nikome nećemo biti dobre ni za što. Naše maternice su neupotrebljive. Jedino su naše lisnice, možda, dobre za punjenje proračuna.
Slušajući trenutačno naše političare i promišljajući o Ministarstvu demografije, koje bih ja radije nazvala Ministarstvom demagogije, stječem dojam da o demografiji ne znamo ništa.
Prema enciklopedijama, definicija pojma demografije ide nekako ovako: „Demografija je društvena znanost koja obuhvaća proučavanje broja i prostornog razmještaja stanovništva, prirodnog i mehaničkoga (migracijskoga) kretanja stanovništva i promjene u demografskim socio-ekonomskim i ostalim strukturama stanovništva. Osnovni je cilj demografije spoznaja zakonitosti razvoja stanovništva u određenim društveno-ekonomskim uvjetima.“
Društveno-ekonomski uvjeti ili su žene bezobrazne?
Dakle, demografija jedan zanimljiv pojam u kojem se, barem se meni tako čini, trenutačno naglasak stavlja na nas žene, pa i nas koje eto nismo htjele, a možda nismo mogle dobiti djecu ili smo rodile samo jedno!
Kako bi rekla jedna moja bivša kolegica, a nebrojeno puta sam vam to i ponovila, za jednu ženu je najvažnije izabrati pravoga oca svojoj djeci. Nažalost, ja, ali i neke od mojih prijateljica i poznanica, i nije nas mali broj, nismo uspjele pronaći očeve našoj potencijalnoj djeci. Razlozi su šaroliki, vremena su različita, situacije su različite, ali, eto, na ovaj ili onaj način neke od nas nisu postale majke.
I, možda je bolje da nismo. Neke su se možda i spasile.
Uz to, moje prijateljice i ja smo odabrale biti same sebi gazda! Slobodna žena (u četrdesetima) možda zvuči čak i dobro?!
Ipak je sve je u novcu
Novac, lova, perje… Ili ti, kad sam mogla, nisam imala s kim, a i nisam bila financijski stabilna. A sad, kada bih možda mogla financijski, sad sam stara i opet nemam s kim! (Doduše, razmišljala sam o umjetnoj oplodnji u nekoj od stranih klinika.)
I s kim onda praviti djecu? Što biste vi savjetovale svojim sinovima i kćerima?
Možda da nije tako dobro biti slobodna žena (u četrdesetima), uz to još i samozaposlena? Zvuči prilično nesigurno i nestabilno, naoko slobodno. Još čujem onu kao u dvoje je sve lakše, ali kakvo dvoje?
Stari se, stari se
Trend starenja stanovništva, kakav se događa i u Hrvatskoj, može stvoriti fiskalne poteškoće. Starije stanovništvo znači veće troškove za mirovinski i zdravstveni sustav. S obzirom na činjenicu da se oba sustava financiraju iz doprinosa i poreza zaposlenih i potrošača, kojih će biti sve manje, upitni su dugoročni trendovi vezani uz financiranje tih sustava.
Tradicionalnih obitelji u kojima je živjelo više generacija i preuzimala se briga za starije – više nema. Premalo je i institucija koje bi se brinule za starije i nemoćne. Palijativna skrb nam je, uglavnom, nepoznanica.
Kako sam pronašla, prema podacima servisa MojaPlaća, žene i dalje imaju prosječno 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura. Plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura.
Također, žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.
Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene, kao i manjom mogućnošću napredovanja u karijeri.
Kako se sad čini ona opcija slobodna žena u četrdesetima, uz to samozaposlena, poduzetnica?
Vidite, ipak je sve u novcu, a nama ženama, kako god okreneš, nije lako!
Sloboda i demografija
Nažalost, ne možemo promišljati o demografiji dok imamo previsoka porezna davanja, dok imamo preniske plaće, a previsoke cijene kvadrata stana. (70 posto zaposlenih ima plaću manju od prosječne.) Ne možemo razmišljati o demografiji u kontekstu odustajanja od školovanja da bismo rađale potomke.
Ne možemo prebaciti odgovornost odgoja djece na bake i djedove, jer nema dovoljno mjesta u vrtićima. Oni su se ovako ili onako, naradili! Zapamtite, imamo premali broj, prejeftino plaćenih teta odgajateljica u tim istim vrtićima.
Uz to, nije ženino prvo, jedino i osnovno poslanje rađati djecu. Ma što vi ili oni mislili o tome. Slobodne smo same odlučiti. Nemojmo postati robovi tuđih ideala, odluka, zakona, i (upitnih) morala…
