Fleksigurnost osvaja Europu?

Upravo tom tragu su razmišljanja europske administracije koja pokušava povećati efikasnost svoje radne snage i odgovoriti na izazove koje nameće razvoj tehnologije i neprekidni zahtjevi za savladavanje novim znanja, ali i starenje stanovništva. Europa se tradicionalno ponosi svojom socijalnom politikom koja brine o pravima radnika. Je li s uvođenjem fleksigurnosti tome došao kraj? Inače, do sada su SAD i protestantski orijentirana Velika Britanija bile etiketirane kao zemlje kojima je samo stalo do konačne bilance kompanije, a radnici i njihova prava su se stavljala u drugi plan.

Pojam fleksigurnosti nije nov. Za razvijene europske zemlje poput Nizozemske i Danske znači kombinaciju fleksibilnosti za poslodavca i sigurnosti za radnika te model socijalne države s proaktivnom politikom tržišta rada. Pojam podrazumijeva ne samo lako otpuštanje zaposlenih, nego i lako zapošljavanje te istovremeno visoke naknade za nezaposlene koji naravno neće smjeti odbijati ponuđene poslove.

Zemlja iz koje je sve krenulo je Nizozemska. Na sociološkoj razini pojmom se 1990. godine bavio Hans Adriaansens. Primijenjen, nizozemski model fleksigurnosti se zalaže za atipične, fleksibilne vrste radnog odnosa. Radnici obuhvaćeni novim modelom, iako se lakše otpuštaju imaju, slična prava u pogledu uvjeta rada i socijalne sigurnosti koja omogućuje i standardni radni odnos.

Danska se smatra zemljom s najrazvijenijim zakonodavstvom na području fleksigurnosti u Europi. Danski model fleksigurnosti počiva na tri stupa. To su:

• Fleksibilan standardni radni odnos, što je rezultat niske razine zaštite zaposlenja;
• Velike naknade za nezaposlene koje im pružaju dohodovnu sigurnost;
• Aktivna politika zapošljavanja s ciljem povećanja kvalificiranosti i aktiviranja nezaposlenih.

Rok za otkaz je primjerice 8 dana. Danska konfederacija sindikata iopak nije digla radnike na noge. nasuprot, funkcioniraju kao socijalni partner. Tako su upravo sindikalci zadovoljno ustvrdili da "dansko tržište rada danas karakterizira visoka stopa zaposlenosti, relativno niska stopa nezaposlenosti i visoka razina fleksibilnosti". Regulacija danskog tržišta rada relativno je ograničena budući da većinu pravila dogovaraju socijalni partneri.

Veća fleksibilnost radne snage

Ipak nova vremena traže neke nove odnose i konkurentnost postaj lajtmotiv svih političkih govora. Europa neće odustati od svoje socijalne politike i zaštite radnika, ali se novim mjerama, sažetim u riječ „fleksigurnost“ želi postići veća fleksibilnost radne snage.

Što to konkretno znači za stanovnike Starog kontinenta? Činjenica jest da će se otkazi postajati sve češći kao i atipično radno vrijeme, prilagođeno potrebama pojedine kompanije.

Ugovori na određeno, koji su u Hrvatskoj dovedeni do savršenstva, neće biti strani ni europskim radnicima. Ipak, nije sve tako crno – razvijena „sigurnosna mreža“ socijalnih olakšica olakšati će razdoblje do pronalaska novoga zaposlenja.

Europska komisija za prava radnika

Ideja koju su pojedine zemlje uspješno primjenjivale postupno je postajala politika EU. Europska komisija je 2006. godine svoje izvješće „zapošljavanje u Europi“ posvetila ovoj problematici.

Komisija je u prvi plan stavila sustave zaštite radnih mjesta, poboljšanje socijalne skrbi i promicanje cjeloživotnog obrazovanja.

Zbog posebnosti pojedinih nacionalnih gospodarstava, nema jedinstvene formule po kojoj bi se ovaj model mogao uvesti u sve zemlje EU pa tako kroz neko vrijeme i u Hrvatsku. Pomiriti interese poslodavaca i radnika je preduvjet uspjeha ove reforme. Fleksibilnost radne snage kao odgovor na sve veću globalnu konkurenciju s jedne strane, moraju pratiti stabilni zakonski okviri i socijalne pomoći koje daju sigurnost radnicima.