Godišnji ili povišica?

Prema istraživanju koje je MojPosao, među više od 500 ispitanika, proveo o godišnjim odmorima, prosječan broj dana godišnjeg odmora je 23, a unatoč promjenama Zakona o radu, nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Kao što je i za očekivati, broj dana godišnjeg odmora se povećava s godinama radnog iskustva, pa tako ispitanici koji imaju dvije ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 21 dan godišnjeg odmora, dok oni s više od 20 godina radnog iskustva imaju prosječno 27 slobodnih dana godišnje.

Iako nema značajnih razlika u broju dana godišnjeg odmora gledano prema obrazovanju, nešto veće pogodnosti imaju zaposlenici velikih i srednje velikih tvrtki koji imaju prosječno 24 dana godišnjeg odmora, dok zaposlenici malih tvrtki (do 19 zaposlenih) odmaraju 2 dana manje jer su im na raspolaganju prosječno 22 dana godišnjeg odmora. Nadalje, više dana godišnjeg odmora imaju i zaposlenici s većim mjesečnim primanjima, pa tako oni s plaćama većim od 10.000 kuna imaju prosječno 27 dana godišnjeg odmora, dok ispitanici s plaćom manjom od 4.000 kuna godišnje odmaraju tek 22 dana.

Tko se najviše odmara?

Najviše dana godišnjeg odmora, prosječno čak 26, imaju zaposlenici koji rade u sektoru zdravstvene zaštite, državnoj upravi, sudstvu i pravnim poslovima te znanosti, obrazovanju i odgoju. S druge strane najmanje godišnjeg odmora, svega 21 dan, imaju ispitanici koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja, a s 22 slobodna dana puno bolje ne stoje ni zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu, građevini i arhitekturi, trgovini te IT industriji.

Trajanjem godišnjeg odmora nije zadovoljna polovica ispitanika koji bi htjeli više slobodnih dana, a samo 3 posto ispitanika smatra da ima previše godišnjeg odmora. No, bez obzira na (ne)zadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, većina ispitanika ne bi se odrekla povišice na račun godišnjeg odmora. U skladu s tim, 85 posto ispitanika radije bi odabralo povišicu nego dodatne slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice. Dodatnim slobodnim danima nešto su više sklone žene (17 posto u odnosu na 11 posto muškaraca) te ispitanici s primanjima iznad 10.000 kuna kod kojih slobodno vrijeme očigledno dobiva na važnosti, jer bi njih čak četvrtina (24 posto) umjesto povišice radije odabrala slobodne dane.

Velika većina sudionika istraživanja (njih čak 87 posto), pri čemu nema znatnih razlika s obzirom na obrazovanje i visinu primanja, planira ove godine ići na godišnji odmor, što je jasan pokazatelj kako je svim zaposlenima potreban odmor od svakodnevnih obveza. No, iako će ispitanici većinom koristiti godišnji odmor, on ove godine neće biti 'raskošan' kao prije. Naime, čak je 63 posto ispitanika izjavilo kako trenutna gospodarska situacija utječe na njihove planove za godišnji odmor, što je više nego prošle godine kada je kriza utjecala na planove manje od polovice ispitanika (njih 44 posto).

Naravno, utjecaj krize na planove za godišnji odmor uvelike ovisi o mjesečnim primanjima ispitanika, pa tako kriza utječe na samo trećinu ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna, dok je istovremeno svoje planove krizi prisiljeno prilagoditi čak tri četvrtine (75 posto) ispitanika s primanjima do 4.000 kuna.

Također, ove godine svega petina ispitanika očekuje regres (njih 20 posto) i to prosječno 1.966 kuna, što je preko 50 posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je regres očekivalo 47 posto ispitanika. Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama pa tako 28 posto ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama očekuje regres, za razliku od samo 12 posto ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama.

Iako ispitanici visoko cijene svoj godišnji odmor, to je ipak ograničeno razdoblje nakon kojeg se potrebno vratiti svakodnevnim aktivnostima. Za većinu ispitanika povratak ne predstavlja preveliki šok, pa se tako njih 34 posto odmah uhoda u posao, 25 posto ispitanika izjavilo je da im je za 'uhodavanje' potrebno nekoliko sati do jednoga dana, a njih 19 posto u 'radno raspoloženje' se vraća za jedan do dva dana.

Centarnekretnina.net