Spojite se s nama

Bok, što tražiš?

SheShe

Događanja

Grafitiram, dakle postojim!

Grafiti mogu biti i ulična umjetnost. Neki ju vole, drugi pak preziru.

Grafiti su likovna forma umjetničkog izražavanja koja je nastala, spontano, šezdesetih godina, od strane mladih i socijalno deprimiranih ljudi u New Yorku koji su tim „šaranjem“ po zidovima htjeli izraziti vlastito nezadovoljstvo.

– Vrlo brzo pokazalo se da među tim koji su šarali ima velikog talenta, te su na taj način afirmirali jednu novu formu popularne umjetnosti. Recimo tako su naši seljaci iz Međimurja počeli s naivnim slikarstvom. I oni su bili spontani, to je bila potreba čovjeka ruralnog prostora za likovnim izražavanjem. Na isti način je i ovo potreba mladih ljudi urbanog porijekla, iz radničkih obitelji i zabačenih dijelova velikih svjetskih gradova, za izražavanjem, izjavio je za She.hr dr.sc. Darko Bekić.

Angažirani izraz autora

Razlika između Hrvatske i New Yorka je ta što su talentirane grafitere u SAD vrlo brzo prepoznali, te su ih počeli cijeniti likovni kritičari i art dileri.

– Već sedamdesetih i osamdesetih godine „prebacili“ su grafitere u galerije, muzeje i prodajne salone. Tada je graffiti-art počeo dvostruku egzistenciju – ona u galerijama i ona na ulici, u ilegali, rekao je Bekić.

– Grafiti art je počeo ovako: „I ja postojim“ u potpisu Lunar. Znači ne postoji samo Manhattan, ne postoji samo Picasso – i ja postojim i ja imam talenta i ja želim nešto raditi i ja želim da me se cijeni. To je već neki angažman, vrsta protesta i želje da u jednom potpuno dehumaniziranom i potrošačkom životu ostavi i trag svojeg postojanja, zaključio je Bekić.


Stavljanje potpisa („tagova“) – vandalizam

– Tagiranje je punopravni dio graffiti arta. Mene osobno najviše zanima koliko je tag kvalitetan. S druge strane, nisam oduševljen kad se tagovi ostavljaju po obnovljenim fasadama u središtu grada koje imaju i neki povijesni i umjetnički značaj, primjerice po zgradi Nacionalne sveučilišne knjižnice. U svakom slučaju, u Zagrebu svoje potpise po zgradama ostavlja previše nekvalitetnih i neiskusnih writera (grafitera), izjavio je za She.hr writer Kid Rest. 

Grad je tijekom 2007. godine utrošeno je oko 1,5 milijuna kuna za uklanjanje grafita s pročelja zgrada.

– U Gradu Zagrebu se interventno uklanjaju grafiti uvredljivog i neprimjerenog sadržaja, koji izgledom ili tekstom narušavaju sam izgled Grada, kao i oni koji su ispisani na spomenicima, skulpturama, javnim zdencima, te ostalim objektima i uređajima od važnosti za izgled Grada, rekao je za She.hr Davor Jelavić pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

– Grafiti jako uništavaju pročelja zgrada i loši su za spomenike. Isto tako skupo ih je uklanjati jer nije dovoljno samo da se ispere "miniwashem" već se mora i oličiti cijela zgrada. No moje osobno mišljenje o grafitima je da su jako simpatični, još samo kad bi writeri pripazili po kojim zgradama ostavljaju svoja djela, izjavio je za She.hr Bojan Braun, suradnik konzervatora-restauratora u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

Grafiterima kazne do 2.000 kuna

– Kako bi se počinitelja šaranja i namjerno oštećivanje pročelja sankcioniralo, potrebno je da ga komunalni redar zatekne pri počinjenu kazneno dijela, što je vrlo teško jer prekršitelji grafite ispisuju najčešće noću. Ako komunalni redar, često u suradnji s policijom, zatekne prekršitelja može se fizičkoj osobi naplatiti novčanu kaznu u iznosu od tisuću do dvije tisuće kuna, izjavio je Jelavić.

Policijski službenici su tijekom 2007. i 2008. godine uhvatili su znatan broj osoba pri grafitiranju.

– Formirano i Povjerenstvo za utvrđivanje i realizaciju programa mjera za sprječavanje uništavanja fasada zgrada grafitima. Jedan od načina borbe protiv grafitiranja jest korištenje posebnoga premaza za zidove koji sprječavaju hvatanje pigmenta aerosola za podlogu, izjavili su za She.hr iz Policijske uprave zagrebačke.

– Ostavljanje tagova na zgradama, pogotovo u centru grada, stvar je prestiža u graffiti subkulturi. Jedini možda efikasan, iako skup način je promptno i potpuno uklanjanje svih tagova čim oni nastanu. Time nestaje "nagrada" koju writeri imaju od ostavljanja taga – činjenica da velik broj ljudi vidi njihov potpis, rekao je Kid Rest.

Tagiranje i crtanje grafita su dvije odvojene stvari, jer tagiranje se radi s namjenom da bude ilegalno dok se veliki grafiti i murali vrlo često crtaju legalno.

– Odlukom o komunalnom redu propisao je da za oslikavanje pročelja zgrada i sličnih lokacija treba ishoditi rješenje upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove Ureda na temelju prethodne suglasnosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode, a sukladno s Pravilnikom i postavljanju zaštitnih naprava, natpisa, reklama i slično. Do sada je na području Grada Zagreba izdano jedno rješenje za iscrtavanje pothodnika na rotoru kod Remetinečke ceste, rekao je Jelavić.

Izložba „GRAFFITI – deset godina kasnije“

Hrvatskoj je trebalo deset godina od pojave prvog graffiti arta na ulicama do „ulaska“ u galeriju. Zasluga za to se pripisuje Igoru Zidiću koji je organizirao prvu izložbu grafita u galeriji Račić.

– Zidić se nadao da će ta izložba značiti neki preokret te da će se etablirati graffiti art na Hrvatskoj likovnoj sceni, no ništa se nije dogodilo, te se i dalje smatra običnim vandalizmom. No možda je i krivnja u tim autorima koji se nisu trudili preči na štafelaj, izjavio je Bekić.

Radovi umjetnika bili su izloženi u prosincu prošle godine u galeriji „Pravi put“. Tamo ste mogli vidjeti aerosol na platnu od „writtera“: Senz, 2Fast, Crone, Leon, Orinet, Wrom, Snol, Smack, Lunar, Chek, Bilbao, Gene, Zets, Zwer i Pause.

– Ovo tehnika nameće neku određenu dinamiku i potez. Ti sprejem ne možeš raditi kao tintom jer on ima svoju dinamiku, moraš raditi potez, a to je nastalo iz potrebe da se brzo bježi. Na ovim platnima se možda gubi taj izvorni karakter ilegale, onaj strah. Nema one brze skicoznosti jer ima vremena za rad na miru kada do izražaja dolazi artizam i talent. Možda se je nešto izgubilo od autentičnosti, ali se dobiva na artizmu, objasnio je Bekić.


Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Više

Putovanja

Donosimo popis pet svjetskih gradova u kojima je najbolja hrana – na ulici.

Lifestyle

Fešta povodom prvog dana ljeta

Lifestyle

Ponovno u Münchenu

Lifestyle

Grad u kojem se čovjek uči konstantno zaljubljivati

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.