Poznavanje stranih jezika prema vlastitoj ocjeni građana, najbolje ilustriraju upravo dobiveni rezultati istraživanja koje je objavila GfK, vodeća istraživačka kuća u Hrvatskoj: barem jedan strani jezik poznaje 73 posto građana i to – engleski 58 posto, njemački 37 posto, talijanski 23 posto, španjolski devet posto, ruski sedam i svi ostali šest posto. Niti jedan strani jezik uopće ne koristi 27 posto ljudi.
Dalmatinci najviše govore engleski
Engleskim se jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70 posto), potom u Zagrebu (67 posto) te Istri s Primorjem (65 posto). Najslabije je poznavanje engleskog u Slavoniji.
Razlike u poznavanju tog jezika nema kod žena i muškaraca, ali postoje velike razlike ako se poznavanje promatra po dobi. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96 posto poznaje engleski. Dok je 91 posto od 25 do 34 godine izjavilo da zna engleski.
S daljnjim rastom godina opada poznavanje engleskog, tako da kod osoba iznad 65 godina samo 10 posto poznaje taj jezik.
Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja – od 28 posto kod osoba s osnovnom školom do 83 posto kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika.
Anketirani su prema vlastitoj ocjeni kvalitetu poznavanja engleskog jezika procijenili tako da su odgovorili kako u 20 posto slučajeva ih odlično govori i piše. Međutim, tek za oko polovinu onih koji iskazuju da poznaju engleski može se reći da vjerojatno zadovoljavajuće zna taj jezik.
Njemački na drugom mjestu
Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 37 posto građana Hrvatske kaže da ga poznaje . Najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) i zatim u Zagrebu s okolicom (44 posto).
Procjenjuje se da tek petina građana koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik to vjerojatno zna donekle dobro.
Na trećem mjestu je talijanski jezik – 23 posto, a najbolje ga poznaju građani u Istri s Primorjem (57 posto). Slijede oni u Dalmaciji (32 posto) pa Zagreb (18 posto). Otprilike tek četvrtina poznavatelja talijanskog jezika misli da ga dobro zna.
Na četvrtom je mjestu poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9 posto onih koji znaju neki strani jezik) u čemu prednjače građani Dalmacije, Istre, Primorja te Zagreba (između 11 i 13 posto). Najviše ga poznaje dobna skupina između 18 i 24 godine te visoko obrazovani.
Ruski govore stariji
Peto je mjesto ima ruski jezik – 7 posto i nešto je malo više zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, te kod dobne skupine od 45 do 64 godine starosti (oko 12 posto).
Kod poznavanja ostalih stranih jezika u oko dva posto se javljaju još francuski i mađarski dok su svi ostali zastupljeni oko jedan posto ili manje.
Među glavnim razlozima zbog kojih bi građani Hrvatske trebali poznavati strane jezike u istraživanju je najčešće navedeno putovanje u inozemstvo (66 posto). Ostali razlozi su: rad na računalu/školovanje/obrazovanje (52 posto), praćenje raznih medija (18 posto) i tek potom svakodnevno obavljanje posla (14 posto). Komunikacije sa znancima/prijateljima javljaju se u 9 posto slučajeva, a komunikacija unutar šire obitelji razlog je za 7 posto ispitanika.
Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji (37 posto), a slijedi Lika / Kordun / Banovina (35 posto), sjeverna Hrvatska (31 posto), Zagreb s okolicom (24 posto).
Besplatni rječnici za download
U Hrvatskoj postoji na desetke kvalitetnih besplatnih englesko-hrvatskoh, odnosno hrvatsko-engleskih rječnika i to ne samo za online korištenje, nego i za dowload. Najčešće imaju zajedničku bazu koju je napravio dr. Goran Igaly, profesor s Matematičkog odjela zagrebačkog PMF-a. Kako biste uštedjeli, evo nekoliko mjesta s kojih možete skinuti besplatne englesko-hrvatske rječnike za Windowse:
http://www.inet.hr/~zcindori/rjecnik/
http://www.ivan-gabajcek.iz.hr/software/igbrjecnik2/
http://www.geocities.com/brho2001/rjecnik/rjecnik.html
http://www.bosiljak.hr/rjecnik/download.php
Dalmatinci najviše govore engleski
Engleskim se jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70 posto), potom u Zagrebu (67 posto) te Istri s Primorjem (65 posto). Najslabije je poznavanje engleskog u Slavoniji.
Razlike u poznavanju tog jezika nema kod žena i muškaraca, ali postoje velike razlike ako se poznavanje promatra po dobi. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96 posto poznaje engleski. Dok je 91 posto od 25 do 34 godine izjavilo da zna engleski.
S daljnjim rastom godina opada poznavanje engleskog, tako da kod osoba iznad 65 godina samo 10 posto poznaje taj jezik.
Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja – od 28 posto kod osoba s osnovnom školom do 83 posto kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika.
Anketirani su prema vlastitoj ocjeni kvalitetu poznavanja engleskog jezika procijenili tako da su odgovorili kako u 20 posto slučajeva ih odlično govori i piše. Međutim, tek za oko polovinu onih koji iskazuju da poznaju engleski može se reći da vjerojatno zadovoljavajuće zna taj jezik.
Njemački na drugom mjestu
Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 37 posto građana Hrvatske kaže da ga poznaje . Najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) i zatim u Zagrebu s okolicom (44 posto).
Procjenjuje se da tek petina građana koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik to vjerojatno zna donekle dobro.
Na trećem mjestu je talijanski jezik – 23 posto, a najbolje ga poznaju građani u Istri s Primorjem (57 posto). Slijede oni u Dalmaciji (32 posto) pa Zagreb (18 posto). Otprilike tek četvrtina poznavatelja talijanskog jezika misli da ga dobro zna.
Na četvrtom je mjestu poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9 posto onih koji znaju neki strani jezik) u čemu prednjače građani Dalmacije, Istre, Primorja te Zagreba (između 11 i 13 posto). Najviše ga poznaje dobna skupina između 18 i 24 godine te visoko obrazovani.
Ruski govore stariji
Peto je mjesto ima ruski jezik – 7 posto i nešto je malo više zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, te kod dobne skupine od 45 do 64 godine starosti (oko 12 posto).
Kod poznavanja ostalih stranih jezika u oko dva posto se javljaju još francuski i mađarski dok su svi ostali zastupljeni oko jedan posto ili manje.
Među glavnim razlozima zbog kojih bi građani Hrvatske trebali poznavati strane jezike u istraživanju je najčešće navedeno putovanje u inozemstvo (66 posto). Ostali razlozi su: rad na računalu/školovanje/obrazovanje (52 posto), praćenje raznih medija (18 posto) i tek potom svakodnevno obavljanje posla (14 posto). Komunikacije sa znancima/prijateljima javljaju se u 9 posto slučajeva, a komunikacija unutar šire obitelji razlog je za 7 posto ispitanika.
Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji (37 posto), a slijedi Lika / Kordun / Banovina (35 posto), sjeverna Hrvatska (31 posto), Zagreb s okolicom (24 posto).
Besplatni rječnici za download
U Hrvatskoj postoji na desetke kvalitetnih besplatnih englesko-hrvatskoh, odnosno hrvatsko-engleskih rječnika i to ne samo za online korištenje, nego i za dowload. Najčešće imaju zajedničku bazu koju je napravio dr. Goran Igaly, profesor s Matematičkog odjela zagrebačkog PMF-a. Kako biste uštedjeli, evo nekoliko mjesta s kojih možete skinuti besplatne englesko-hrvatske rječnike za Windowse:
http://www.inet.hr/~zcindori/rjecnik/
http://www.ivan-gabajcek.iz.hr/software/igbrjecnik2/
http://www.geocities.com/brho2001/rjecnik/rjecnik.html
http://www.bosiljak.hr/rjecnik/download.php
You must be logged in to post a comment Login