Hrvatska čelična lady

U povodu četvrte obljetnice smrti Savke Dabčević-Kučar, jedne od najznačajnijih hrvatskih političarki, osnivačice i prve, a potom i počasne predsjednice Hrvatske narodne stranke, izaslanstvo stranke na čelu s potpredsjednikom i ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, te predsjednikom Kluba zastupnika HNS-a Jozom Radošem položilo je danas vijenac i zapalilo svijeću na njezin grob na Mirogoju.

Savka Dabčević-Kučar rođena je na Korčuli, 6. prosinca 1923. godine. Ime Savka roditelji su joj nadjenuli po liku iz jedne domoljubne pjesme najvećeg pjesnika hrvatskog narodnog preporoda Petra Preradovića.

S obitelji je živila u Splitu gdje se školovala u prestižnoj ženskoj realnoj gimnaziji i spominjana je kao najbolja učenica u nekoliko splitskih naraštaja. Sama će reći kako je u to vrijeme, s kraja 30-ih godina 20. stoljeća, kada su se na obzoru nadvijali oblaci Drugog svjetskog rata i Europi prijetio okrutni nacifašizam, podržavala lijeve ideje i pokrete koji su se tada jedini otvoreno suprostavljali toj velikoj političkoj i ideološkoj pošasti.

Školu završava 1941. godine u kaosu početka rata u Jugoslaviji. Nakon rata nastavlja školovanje, upisuje Ekonomsku višu školu (kasnije Fakultet ekonomskih znanosti), a već drugu godinu odlazi u SSSR, u Lenjingrad na Finansovo-ekonomičeski fakultet. Tamo završava dvije godine studija. Zbog rezolucije Informbiroa prekida studij i vraća se u Zagreb lipnja 1948. Unatoč mnogim ometanjima pri danjem školovanju Savka nastavlja studij na ekonomskih znanosti u Zagrebu, u jednoj godini završava čak dvije godine studije, pa je diplomirala već u prosincu 1949.

Savka Dabčević-Kučar ostavila je dubok trag u hrvatskoj povijesti borbom za hrvatsku državnost 1971. godine u vrijeme Hrvatskog proljeća. Dvije godine ranije, 1969., Savka je postala predsjednica CK SKH, no 1. prosinca 1971. njezina politička karijera je naglo prekinuta.

Na ozloglašenoj sjednici u Karađorđevu, Savka je maknuta sa svih političkih funkcija i izbačena je iz Partije u koju je ušla 1943. godine.

Iako su mnogi to od nje očekivali i tražili, Savka se nerado uključila u politički život samostalne Hrvatske. U njemu je prvo sudjelovala kao čelnica Koalicije narodnog sporazuma, a nakon debakla na izborima potkraj 1990. godine osnovala je Hrvatsku narodnu stranku.

Dvije godine kasnije bila je protukandidat Franji Tuđmanu na predsjedničkim izborima, ali je uvjerljivo poražena. Nakon toga je tri godine bila saborska zastupnica, a 1995. godine potpuno se povukla iz politike uz koju je ostala vezana samo titulom počasne predsjednice HNS-a.

‘Došli smo se sjetiti Savke i tim sjećanjem odati priznanje za sve što je učinila za uspostavu hrvatske demokracije i borbu za hrvatsku samostalnost i samobitnost u vrijeme prije uspostave demokracije te zahvaliti za sve što je učinila za stvaranje i jačanje HNS-a”, izjavio je Jozo Radoš. Prisjetio se i kako je, iako su je zvali ‘čelična lady’, u privatnim kontaktima bila topla ali i vrlo jasna, ne podilazeći nikome.

Po riječima Ivana Vrdoljaka Savka je bila žena ispred svog vremena, a svojim je životom i političkim radom pokazala da politika može biti časna profesija.

‘Bila je žena koja je otvorila Pandorinu kutiju hrvatske slobode koja se više nikada nije mogla zatvoriti i koju i danas živimo’, poručio je Vrdoljak.

(She.hr/ Infopunkt.tv)