Imaju li mačke pupak?

Ima li čovjek s klempavim ušima i bolji osjećaj za ravnotežu?

Točno je da nam uši pomažu pri održavanju ravnoteže, no čini mi se da ste stekli pogrešnu predodžbu o tome. Stvar nema nikakve veze s veličinom ušne školjke.
Poseban dio unutarnjeg uha, tzv. vestibularni aparat, pomaže tijelu da se nosi s promjenama položaja. Ta struktura sadrži nitima slične stanice koje se ljuljuškaju u tekućini u unutarnjem uhu i povezuju brojne sićušne živce.

Svi ti dijelovi zajedno mozgu dojavljuju u kojem je položaju tijelo te giba li se ili miruje. Kad se informacije s tih dlačica ne poklapaju s porukama koje mozak prima kroz oči, možda ćemo osjetiti simptome bolesti kretanja, poput mučnine u automobilu ili brodu.

Međutim, te se informacije stvaraju u unutarnjem, a ne u vanjskome uhu pa prema tome veličina ušiju nema nikakve veze s ravnotežom. Osim, naravno, ako su vam uši toliko velike da se o njih spotičete.

Koliko vremena u životu zbog treptanja provedemo zatvorenih očiju?

Jedan treptaj traje približno 0,3-0,4 sekunde.

Trepćemo oko pet puta u minuti, svake minute, oko 18 sati dnevno. Kad se sve to zbroji, oči su nam zatvorene pola sata dnevno, tj. oko pet godina tijekom života.

Jesu li Eskimi dlakaviji da bi im bilo toplije?

Ideja je zgodna, no nema dokaza da su Eskimi kosmatiji.

Zbog debele krznene odjeće koju nose vjerojatno nema potrebe za gustom dlakom na tijelu. Zahvaljujući kombinaciji odjeće, načina života i ponašanja, temperatura zraka pokraj njihove kože usporediva je s temperaturom ljudi koji žive u toplijim podnebljima.

Izuzetak su ruke i stopala, tako da ni debele eskimske rukavice ni čizme nisu dovoljne da im bude toplo. S obzirom na to, Eskimi imaju bolju cirkulaciju od drugih rasa, pa im se toplina ravnomjerno širi čitavim tijelom.

Osim toga, Eskimi imaju kratka, zbijena tijela s poprilično kratkim rukama i nogama, što također smanjuje gubitak topline. Ljudi iz toplijih podneblja, poput Afrike, obično su mnogo viši i tanji, te imaju dulje ruke i noge.

Koliko je snažan običan mrav?

Jači je nego što mislite. Mrav na leđima može nositi teret koji i do 50 puta nadmašuje težinu njegova tijela, a kliještima može zgrabiti i držati stvar čak 1400 puta težu od njega samog.

Mužjaci morskih konjića ‘ostaju trudni’. Je li takvo što moguće kod još koje životinje?

Točno je da mužjak morskih konjića nosi mladunce.

Ispod prsnog dijela ima tobolac u koji ženka polaže narančasta jajašca. Mužjak se zatim malo promeškolji kako bi se jajašca ravnomjerno rasporedila, a za tri tjedna na svijet dolazi negdje od 50 do 1500 beba morskih konjića.

I ženke ribe koja se zove šilo jajašca polažu u partnerove vrećice pa mužjaci nose mladunce. Također i ženka jedne vrste zlatica odlaže jajašca na mužjaka dok se pari s drugim ženkama pa briga za jajašca opet pada na mužjaka. A to je prilično opasna zadaća budući da su jaja jarkožute boje, zbog čega mužjak postaje vrlo uočljiv pa se povećava vjerojatnost da ga netko pojede.

Koliko biste kriški kruha mogli prepržiti na jednom udaru groma?

Prilikom jednog udara groma oslobađa se oko deset milijarda džula energije. Temperatura može narasti i do približno 30.000 Celzijevih stupnjeva, pri čemu sam udar može trajati i do deset milisekunda – deset tisućitih dijelova sekunde.

Prosječnom tosteru trebaju dvije minute da dvije kriške kruha prepeče na 450 stupnjeva, uz energiju od 25 kW, pa prema tome svaki udar groma ima energije koliko i otprilike 80.000 tostera, a to znači da bi se tako moglo prepeći 160.000 kriški kruha.

Dakako, posložiti 160.000 komada kruha i preokrenuti ih baš u pravom trenutku moglo bi biti pomalo nezgodno, imajući u vidu činjenicu da na raspolaganju imate tek deset milisekunda.

Koliko bi nam vremena trebalo da automobilom stignemo do Sunca?

Brzinom od 110 km/h, trebat će vam 152 godine.

Pazite, usput nema mehaničara, a vrlo je vjerojatno da će vam se vozilo kvariti.

Tom brzinom trebalo bi vam pet mjeseci do Mjeseca ili 15 dana za put oko svijeta. No da stignete do najbliže zvijezde, trebalo bi vam 40 milijuna godina. Čak i da automobil zamijenite bržim zrakoplovom, opet bi vam trebalo pet milijuna godina.

Knjigu "Imaju li mačke pupak?" Paula Heineyja izdala je Naklada Ljevak.