Noć je, tišina, svi spavaju… Samo vi bosim nogama tapkate prema hladnjaku tjerani neodoljivom željom da nešto pojedete.
Prepoznajete li se u ovoj slici? Noćna glad ponekad se dogodi svakome, no ako vam se to događa redovito, možda imate sindrom noćnog jedenja.
Radi se o izrazitoj gladi koja čovjeka budi noću i ne dozvoljava mu da ponovno utone u san sve dok nešto ne pojede. Iako nema točne statistike o proširenosti ove pojave, pretpostavlja se da oko dva posto stanovništva ima sklonost ka noćnom jedenju koja može prijeći i u poremećaj, ako se javlja tako često da narušava kvalitetu života. Prekidanje sna nije jedini problem noćnih jedača.
Kako bi se odmorilo, naše tijelo noću usporava mnoge funkcije organa i izmjene tvari, između ostalog i rad želuca i crijeva pa se hrana unesena noću loše probavlja. Povrh toga je uočeno da se noću bira najčešće hrana bogata ugljikohidratima i to onim manje zdravima, s više jednostavnih šećera i masti. Stoga se nakon noćne gozbe budimo s osjećajem sitosti, nemamo volju za doručkom i tako se postepeno trajno remeti naš zdravi dnevni ritam obroka. S vremenom ovaj poremećaj može dovesti do kroničnog umora, pretilosti i osjećaja nezadovoljstva zbog nemogućnosti kontrole vlastitog života.
Iako pretilost nije preduvjet za razvoj sindroma noćnog jedenja, mnogi noćni jedači imaju prekomjernu tjelesnu masu što onda dodatno pogoršava njihovo stanje.
Što su uzroci noćnog jedenja?
Uzroci sindroma noćnog jedenja još nisu posve jasni, a istraživanja kao moguće uzroke navode genetske razloge, odnosno čestu nasljednu sklonost ka ovom poremećaju, zatim utjecaj grelina, hormona koji stimulira apetit, koji je kod nekih ljudi noću viši nego danju, a pretpostavlja se da se iza sindroma skriva i disfunkcija melatonina.
Ako ste povremeni noćni jedač, to nije ništa opasno. Potrudite se da vas u hladnjaku čeka neki zdravi zalogaj koji će zadovoljiti želju za jelom, ali i stabilizirati razinu šećera u krvi i omogućiti vam povratak na spavanje. To na primjer može biti jogurt, jaje, par pistacija ili oraha, kivi ili komad drugog voća, komad blagog sira s integralnim krekerom, kriška povrća…
Ako, međutim, osjećate da je bezazleni noćni snack prerastao u problem, obratite se liječniku jer postoje terapijske mogućnosti koje daju dobre rezultate poput psihoterapije, bihevioralne terapije ili terapije svjetlom. Možda će vam pomoći i vježbe disanja ili vježbe opuštanja te individualizirano nutricionističko savjetovanje.
Autorica Gabriela Vuković, magistrica nutricionizma i autorica cjelovitog programa pomoći osobama koje se bore s problemom pretilosti
