Ako ste odrasla osoba i spavate sa plišanom igračkom, opustite se. Niste jedini i niste nezreli. Istraživanja pokazuju da čak oko 40 % odraslih i dalje ima neku vrstu „mekanog pratioca“ za spavanje, bilo da je to stara igračka iz djetinjstva, novi plišanac ili stari jastuk iz djetinjstva ili specijalni težinski poplun.
Jedno istraživanje koje su proveli Build-A-Bear i Atomik Research pokazalo je da se potreba za „mekanim izvorom sigurnosti“ ne gubi s godinama, nego se samo mijenja oblik.
Sigurnost koju mozak pamti
Plišane igračke često funkcioniraju kao tzv. tranzicijski objekti. Pojam koji je uveo psiholog Donald Winnicott. To su predmeti koji pomažu djetetu (ali i odrasloj osobi) da se lakše nosi s odvajanjem, stresom i nesigurnošću.
Kako objašnjava psiholog Kevin C. Smith: „Tranzicijski objekti mogu pružiti osjećaj sigurnosti i kontinuiteta u trenucima promjene ili stresa.“ Drugim riječima, ono što je nekad bio medvjedić iz djetinjstva, u odrasloj dobi postaje emocionalni „sidro“.
Stres, anksioznost i potreba za smirivanjem
Odrasli danas žive u visokoj razini stresa. Prema podacima American Psychological Association, oko 20% odraslih osoba redovito doživljava simptome anksioznosti koji utječu na san.
Zato ne čudi da mozak traži jednostavne načine umirivanja. Psihologinja Sarah Silverman objašnjava: „Kada smo pod stresom, tijelo traži poznate signale sigurnosti. To mogu biti mirisi, teksture ili objekti koje povezujemo s opuštanjem.“ Zato plišanac, dekica ili čak stari jastuk mogu imati realan umirujući učinak.
„To je signal da je vrijeme za spavanje“
Spisateljica Aileen Weintraub, koja i sama spava s plišanom životinjom, opisuje to vrlo jednostavno: „Kada legnem i uzmem svog plišanog psa, to je signal da je dan gotov.“ Ona dodaje: „To je mala stvar, ali meni označava mir.“ Upravo u tome je poanta: mozak voli rituale. A plišane igračke često postaju dio večernjeg rituala koji signalizira sigurnost i kraj dana.
Zašto to zapravo pomaže tijelu
Osim emocionalnog efekta, postoji i fiziološki dio priče.
Studije o težinskim dekama (koje imaju sličan princip kao „težina i pritisak“) pokazale su da mogu:
- smanjiti razinu kortizola (hormona stresa)
- smiriti autonomni živčani sustav
- olakšati uspavljivanje
U jednoj studiji objavljenoj u časopisu Sleep, sudionici su prijavili nižu razinu anksioznosti i bolju kvalitetu sna kada su koristili dekice s blagim pritiskom.
Nije infantilnost nego regulacija emocija
Važno je razumjeti da ovo nema veze s „dječjim ponašanjem“. Odrasli ne koriste plišance jer su „zapeli u djetinjstvu“, nego zato što mozak pamti što ga smiruje.
Zanimljivo je i da istraživanja pokazuju kako miris ima snažnu ulogu u emocionalnom pamćenju. Miris poznatih predmeta aktivira dijelove mozga povezane s emocijama i sjećanjima, poput amigdale i hipokampusa, što dodatno pojačava osjećaj sigurnosti. Zato nije rijetkost da ljudi kažu da ih njihov plišanac „smiruje“ čak i bez svjesnog objašnjenja.
Kada to postaje problem?
Ipak, moramo napraviti razliku između podrške i ovisnosti. Važno je zapitati se pomaže li nam plišanac da se opustimo ili bez njega ne možemo zaspati. U većini slučajeva, plišane igračke ostaju samo blagi alat za regulaciju stresa, a ne problem.
Poruka za one koji i dalje spavaju s plišancem…
Ako spavate s plišancem, ne morate to skrivati. Niste nezreli. Niste čudni. Niste “zapeli”. Samo ste pronašli način da umirite svoj živčani sustav u svijetu koji često nije baš nježan. I možda je upravo to najzrelija stvar koju možete napraviti: dopustiti sebi da se smirite.
Ako ti se sviđa ovaj članak, možda će ti se svidjeti i knjiga autorice članka „Daj da ti nacrtam: Ilustrirani vodič kroz svakodnevne izazove“, dostupna u pretprodaji na web shopu izdavača POETIKA.