Inga Lalić: Promijenite se ili čekajte da vas promijene

U turbulentnim vremenima poput današnjeg postane nam (katkad bolno) jasno da se sve oko nas stalno mijenja. Promjene su neizbježne. Priroda se mijenja, tehnologija, gospodarstvo, način poslovanja, sve što nas okružuje u stalnom je procesu promjene. Premda na velik dio promjena koje se događaju u svijetu oko nas ne možemo utjecati, možemo utjecati na to kako reagiramo na te promjene. Kad do promjene dođe, možemo je prihvatiti i naučiti kako od nje izvući korist ili joj se možemo opirati i naposljetku dočekati da nas pregazi. Izbor je samo naš.

Prirodno težimo stabilnosti, ravnoteži, to nam daje osjećaj sigurnosti. Problem predstavlja što često stabilnost i sigurnost izjednačavamo s nepromjenjivošću pa se slijepo držimo istih ponašanja, istih metoda iako se sve drugo promijenilo. Često čak i najmanju promjenu proglašavamo ‘gubitkom sebe’, bojimo se da će, ako promijenimo stav, ponašanje ili ako bilo što učinimo drugačije nego što smo to činili jučer, na neki čudesan način to značiti da smo odjednom postali netko drugi!?

Opiranje promjenama je poput ‘kočenja uzbrdo’. I pritom se naravno nadamo da ćemo se ipak na to brdo popesti. Nadamo se da će se stvari oko nas ‘nekako posložiti’ i da će sve opet biti kako je bilo – poznato i udobno!. Jedan od mojih mentora je rekao da je zadovoljstvo korak unazad. Živimo u zoni udobnosti, navikli smo na to. No, zaboravljamo da to također znači da ne napredujemo, ne razvijamo se, ne učimo … A svijet oko nas mijenja se stalno i neumoljivo. Što se svijet oko nas brže mijenja, to su veći izgledi da ćemo postati žrtve promjena koje nastojimo izbjeći. Kad tad nas sustignu i pregaze.

Kriza koja već neko vrijeme potresa gospodarstvo pravi je primjer što se događa kad ne uvedemo promjene na vrijeme. Što je još gore, čak i sad kad smo svi svjedoci katastrofalnih posljedica, i dalje mnogi misle da će se sve nekako riješiti i nastavljamo s istim ponašanjem. Isto tako, događa se da vrlo uspješne tvrtke počinju zaostajati jer misle da će ih djelovanje koje ih je dovelo do vrha na njemu i održati. Ono što pritom zaboravljamo da je uspjeh posljedica neke nove ideje, nečeg što se razlikovalo od onog što rade svi drugi. Želimo li i dalje napredovati, nužno je da se stalno mijenjamo i prilagođavamo.

Uglavnom, puno lakše vidimo kako se drugi opiru promjenama i pokazujemo prstom na njih (primjetite kako gotovo svi znamo što bi vlada trebala činiti), a puno teže prepoznajemo i priznajemo vlastito opiranje promjenama (mislimo da naše pojedinačno ponašanje nema nikakve veze s krizom, primjerice). Svatko od nas svijet vidi kroz ‘svoje naočale’, svatko od nas ima svoju sliku realnosti. Ono što često nazivamo ‘objektivnim činjenicama’ uglavnom je samo jedan način gledanja na događaje oko nas. Možda način koji prihvaća mnogo ljudi, no i dalje samo jedan od mnogo mogućih načina gledanja.

Prihvatiti i iskoristiti promjenu zahtijeva veliku fleksibilnost. Fleksibilnost je jednostavno sposobnost da učimo i primjenjujemo različite načine djelovanja, reagiranja, sposobnost da stvari pogledamo iz više kutova i da svoje ponašanje prilagodimo kako bismo postigli najveći mogući utjecaj. Često se događa da pojam fleksibilnosti pogrešno izjednačimo sa ‘slabošću’, ‘podilaženjem’, ‘ulizivanjem’, ističemo da stvari želimo raditi ‘na svoj način’ i sl. To nije fleksibilnost! Fleksibilnost znači koristiti ‘alat’ koji donosi najveću dobit uz najmanje ulaganje!

Razmotrite svoju sadašnju situaciju. Imate li osjećaj da vam je danas bolje nego prije godinu dana, da napredujete? Ako je vaš odgovor da, pomno proučite što ste sve radili u tih godinu dana, i nastavite tako dalje. Možda čak odlučite i ubrzati.

Ako je vaš odgovor ne, i u tom slučaju dobro razmotrite što ste (ili niste) radili – to je ono što ne biste trebali nastaviti. To je idealna prilika da počnete razmišljati što biste htjeli i trebali promijeniti. Promjena uključuje učenje novih vještina, uspostavljanje novih navika, biranje drugih suradnika, poslovnih partnera, ali možda najviše od svega promjena uključuje mijenjanje stavova.

Najbolje vrijeme za promjenu je prije nego započne stagnacija, prije nego se popnemo na vrh. Promjena ne znači samo drugačije ponašanje, promjena prije svega uključuje novi cilj, i poduzimanje svega što je potrebno da se ostvari. Često možemo čuti rečenicu ‘svi smo u krizi’, no niti jedna kriza ne uključuje sve. U svakoj krizi nađu se i oni koji prosperiraju unatoč, ili upravo zbog krize. To su oni koji su spremni na promjene, reagiraju prije drugih, pronalaze nove načine, traže kako kriza predstavlja mogućnost i priliku. Zato se i zovu poduzetnici.