Sunce se nalazi u osnovi svog života – od biljaka i životinja do nas ljudi. No, mi smo jedina vrsta koja od njega bježi kao od vraga. Nosimo sunčane naočale, koristimo jake zaštitne faktore te izbjegavamo izaći van kad je ono jako. Naravno, određeni stupanj opreza je važan, no izlaganje sunčevom svjetlu je ključno i neophodno kako bismo imali dobro fizičko, mentalno i psihičko zdravlje.
U današnje vrijeme kad većina ljudi provodi većinu vremena u zatvorenom prostoru pod umjetnom rasvjetom, a posebno još i u hladnim mjesecima, važnije je nego ikad razumjeti kakvu ulogu prirodno svjetlo ima na nas te znati uključiti vrijeme provedeno vani u svoj dnevni ritam.
Svjetlo – izvor života
Svjetlo je esencijalan element zdravlja te ga, poput hrane i vode, naše tijelo koristi u raznim metaboličkim procesima. Koliko je ono za nas bitno govori činjenica da svaka naša stanica ima receptore svjetla. Ono djeluje preko kože i očiju i stimulira esencijalne biološke funkcije poput rada žlijezda te reguliranja sustava hormona, imuniteta, probave itd.
3 vrste svjetlosnih valova
Kad se priča o punom spektru svjetla i našem zdravlju, postoje tri vrste svjetlosti:
- ultraljubičasta svjetlost (UV)
- vidljiva svjetlost (bijela svjetlost i sve dugine boje)
- infracrvena svjetlost
Ova tri spektra nevidljive i vidljive svjetlosti imaju snažan utjecaj na biljke, životinje i na nas ljude. Oni djeluju na naš cirkadijalni ritam spavanja i buđenja te rad imunološkog sustava, endokrinog i probavnog sustava, proizvodnju D vitamina, proizvodnju stanične energije i još mnogo toga.
Prisutnost određenih spektra svjetlosti se tijekom dana mijenja i nikad nije ista te upravo ti različiti omjeri informiraju naš sustav i utječu na sve naše životne funkcije u skladu s tim. Mogli bismo reći da se vanjski sunčev sat usklađuje s našim unutarnjim na fundamentalnoj razini, a znanstvenici svakim danom otkrivaju i potvrđuju koliko to ima dubok utjecaj na nas.
Ultraljubičasto (UV) svjetlo (100nm – 400nm)
Kad se spomene pojam UV svjetla, vjerojatno nam prvo padaju na pamet opekline od sunca i korištenje jakog zaštitnog faktora. S njim svakako treba biti oprezan jer prekomjerno izlaganje može naštetiti koži i očima. No, uravnotežena izloženost UV svjetlu ima i svoje dobre strane. Ono je ključno za naše cjelokupno zdravlje pružajući nam mnoge dobrobiti koje ne dobivamo s drugim vrstama svjetlosti. Jer kao i sa svime, sve je u doziranju.
Radi se o svjetlu koje ne možemo vidjeti te čini samo oko 5% ukupnog zračenja sunca. Većina tog UV svjetla je UVA spektar i čini oko 90%, dok je UVB oko 5%.
UVA (315nm – 400nm)
Ono je prisutno čim se pojavi dnevna svjetlost – od zore do sumraka. Izloženi smo mu i kad je oblačno, a prolazi kroz prozorsko staklo tako da djeluje na nas čak i ako smo uz prozor kod kuće ili u uredu. Ne fluktuira u jačini kao UVB te je prisutno u relativno konstantnim količinama tijekom svih dnevnih sati, no zbog položaja sunca na nebu još uvijek može biti jače oko podneva kad je ono na najvišoj točki i najbliže nama.
Dušikov oksid – molekula zdravlja
UVA potiče oslobađanje dušikovog oksida koji je ključan za zdravlje krvnih žila i srca, dobar rad mozga i općenito pomlađivanje. On djeluje na snižavanje krvnog tlaka te igra ključnu ulogu u imunitetu, staničnoj funkciji i zdravom prijenosu neurona u mozgu, a ima i antimikrobni i antikancerogeni učinak.
UVA također poboljšava zdravlje i raznolikost kožnog mikrobioma – sustava bakterija koje štite našu kožu. Ono također omogućuje našoj koži da potamni i dobije preplanuli ten.
Razlika između UVA i UVB zračenja
Mogli bismo reći da se UVB više oslanja na toplinu, dok je UVA više vezan uz svjetlost. To je jedan od razlog zašto je potencijal oštećenja između UVB i UVA zračenja ogroman. Ljudska koža je primjerice vrlo osjetljiva na uski pojas UVB spektra, dok je osjetljivost kod UVA otprilike 1000 puta manja od UVB zračenja. Kako se svjetlost kreće prema vidljivoj svjetlosti (crvena, plava, zelena itd), naša koža postaje 10 000 puta manje osjetljiva. Tvrdnje koje navode da je UVA zračenje najštetnije stoga nisu točne.
UVB (280nm – 315nm)
Ovaj spektar čini oko 5% UV svjetla. Njegovo zračenje počinje u zoru s vrlo niskim vrijednostima i postupno se povećava te je najjače oko podneva kada je sunce u zenitu, a zatim se intenzitet postupno smanjuje prema popodnevu i zalasku sunca. Ono je stoga najjače između 10h i 15 h.
UVB ima najintenzivniju energiju naspram ostalih vrsta svjetlosti te stoga može uzrokovati štetu. No, istovremeno je ovaj spektar neophodan za nas. Ako se pitate kako je to moguće, mogli bismo reći da je sve u dozi. Jer baš kao što se u vodi možemo utopiti te je ona s te strane opasna za nas, ako pak ne popijemo dovoljnu količinu vode svaki dan, ne možemo preživjeti. S toga je najbolje naučiti kako sa svjetlom raditi.
Vitamin D
UVB je odgovoran za proizvodnju vitamina D. Kao što vjerojatno svi znamo, ovaj vitamin je jedan od najvažnijih vitamina koji je ključan za naše zdravlje. Ponaša se više kao hormon te kontrolira velik broj reakcija u tijelu. On primjerice podržava imunološki sustav, zdravlje kostiju, razinu hormona te poboljšava proizvodnju serotonina zahvaljujući kojem podiže naše raspoloženje.
Iako UVB može uzrokovati oštećenje kože ako smo mu predugo izloženi, vitamin D koji se proizvodi u koži pod utjecajem UVB zraka ironično može pomoći u zaštiti stanica kože od oštećenja UV svjetla, ubrzati zacjeljenje DNA nakon potencijalnog oštećenja te pomoći u sprečavanju stanične smrti.
Zapravo, keratinociti, koji čine preko 90% najdubljeg sloja kože, ne mogu se oslanjati na vitamin D3 kroz dodataka prehrani, već moraju sintetizirati vlastitu zalihu vitamina D3 kroz izravno izlaganje suncu.
Serotonin i endorfini
Osim vitamina D, UVB zračenje također potiče proizvodnju serotonina i beta-endorfina, kemikalija koje pomažu u poboljšanju raspoloženja i opuštanju. To ste vjerojatno i sami primijetili. Kad izađete u šetnju na sunčan dan, nekako se odmah bolje osjećate i gledate na stvari pozitivnije.
Serotonin nije samo zaslužan za bolje raspoloženje, već i za dobre kognitivne funkcije, regulaciju prehrambenih navika, smanjenje anksioznosti i boli te bolji san.
Zdraviji mikrobiom kože i crijeva
UVA i UVB svjetlo radi još nešto zanimljivo. Ono poboljšava raznolikost i zdravlje crijevnog i kožnog mikrobioma – sustava dobrih mikroba – koji onda pozitivno utječu na naše cjelokupno zdravlje, probavni sustav i zdravlje kože.
Studije su čak pokazale da mikrobiom na našoj koži nakon izlaganja UV zračenju može proizvesti nekoliko molekula koje pomažu u zaštiti naše kože od UV oštećenja, djelujući kao vrsta prirodne kreme za sunčanje.
UVB ne prolazi kroz staklo
Zbog visoke energije i potencijala da nanese štetu, UVB svjetlo se namjerno filtrira u – staklima dioptrijskih i sunčanih naočala, kontaktnim lećama, prozorskim staklima i prozorima automobila. Stoga nije dovoljno biti izložen suncu kroz staklo našeg doma ili ureda, već treba izaći van na danje svjetlo kako bismo zadovoljili dnevnu dozu UVB zraka. To može biti na svega nekoliko minuta, koliko vam je ugodno. U tom periodu možete umjesto sunčanih naočala staviti šešir.
U ovom dijelu smo se upoznali s UV svjetlom, a u drugom dijelu ćemo pričati o vidljivom spektru svjetla i infracrvenom svjetlu te kako ih možemo najbolje iskoristiti za sebe.
Autor Ana Flores i Divine Energy Park