Ovog proljeća nose se pastelne boje, veliki printovi i – neofilija piše novi broj Lider trenda. Da, neofilija, od grčkoga 'neo' (novo) i 'philia' (ljubav). O tom novom fenomenu raspisaše se portali iz područja popularne psihologije, ali i ozbiljni mediji poput The New York Timesa pozdravljaju tu opsesiju uz tvrdnju kako ta vrsta ovisnosti ima svojih društvenih koristi.
Možda priča o trančiranju novog trenda ne bi bila toliko zanimljiva da se narodu prvi put nije ponudilo opravdanje za šoping, hiperaktivnost i, hajde, znatiželju neprimjerenu godinama. Svatko tko je ikad bio na udaru kritike zbog nesnosnog broja hobija ili novih cipela, sada može mirno odmahnuti rukom i reći: "Ja sam neofil i tu si ne mogu pomoći!" ili "Okrivi moj migracijski gen!" ili "Društvo me takvim učinilo!".
I dok neki stručnjaci krive genetiku kao uzročnika ove neutažive želje i radosti prilikom nabave novih stvari druga struja krivi moderno doba i snažnom utjecaju marketinga. Ovi prvi uvjeravaju da je upravo želja za usvajanjem ili posjedovanjem nečeg novog bila ključna za preživljavanje u vremenima kad su bosonogi kromanjonci poželjeli imati novi set oruđa, novu batinu za ganjanje mamuta i novu, još ljepšu i bogatiju sredinu u kojoj će zasnovati obitelj.
Ovi drugi tvrde da se neofilom ne rađa, neofilom se postaje. Dakle društvo u kojemu je pojedinac izložen konzumaciji gotovo stotinu tisuća riječi koje mu danomice upućuju različiti mediji (riječ je o povećanju od 350% u odnosu na osamdesete) utječe na trend neofilije, ovisnosti o novome, bilo da je riječ o novim informacijama, novim materijalnim ili čak o nematerijalnim stvarima.
Jeste li rođeni s genom neofilije ili smatrate da vas je konzumersko društvo pretvorilo u šopingoholičara? Kojoj kategoriji pripadate; neofobima, neofilima ili neofilijacima? Odgovore i dublju analizu teme doznajte u novom broju Lider Trenda, magazinu za kulturu življenja, koji se nalazi na kioscima uz poslovni tjednik Lider.
Više o ostalim temama iz novog broja pročitajte OVDJE.
Možda priča o trančiranju novog trenda ne bi bila toliko zanimljiva da se narodu prvi put nije ponudilo opravdanje za šoping, hiperaktivnost i, hajde, znatiželju neprimjerenu godinama. Svatko tko je ikad bio na udaru kritike zbog nesnosnog broja hobija ili novih cipela, sada može mirno odmahnuti rukom i reći: "Ja sam neofil i tu si ne mogu pomoći!" ili "Okrivi moj migracijski gen!" ili "Društvo me takvim učinilo!".
I dok neki stručnjaci krive genetiku kao uzročnika ove neutažive želje i radosti prilikom nabave novih stvari druga struja krivi moderno doba i snažnom utjecaju marketinga. Ovi prvi uvjeravaju da je upravo želja za usvajanjem ili posjedovanjem nečeg novog bila ključna za preživljavanje u vremenima kad su bosonogi kromanjonci poželjeli imati novi set oruđa, novu batinu za ganjanje mamuta i novu, još ljepšu i bogatiju sredinu u kojoj će zasnovati obitelj.
Ovi drugi tvrde da se neofilom ne rađa, neofilom se postaje. Dakle društvo u kojemu je pojedinac izložen konzumaciji gotovo stotinu tisuća riječi koje mu danomice upućuju različiti mediji (riječ je o povećanju od 350% u odnosu na osamdesete) utječe na trend neofilije, ovisnosti o novome, bilo da je riječ o novim informacijama, novim materijalnim ili čak o nematerijalnim stvarima.
Jeste li rođeni s genom neofilije ili smatrate da vas je konzumersko društvo pretvorilo u šopingoholičara? Kojoj kategoriji pripadate; neofobima, neofilima ili neofilijacima? Odgovore i dublju analizu teme doznajte u novom broju Lider Trenda, magazinu za kulturu življenja, koji se nalazi na kioscima uz poslovni tjednik Lider.
Više o ostalim temama iz novog broja pročitajte OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login