Istražitelji su se opet bavili neiscrpnom temom kontrole količine hrane koju jedeno i zaključili da treba jesti velikom vilicom. Naime, Arul i Himanshu Mishra te Tamara Masters ispitivali su u talijanskom restoranu na sjeverozapadu Amerike kako veličina zalogaja utječe na količinu uzimanja hrane s tanjura.
Za dva stola su imali vilice koje su bila 20% veće ili manje od uobičajene veličine. Autor studije je uzimao narudžbe od gostiju koji su sjeli samo za te stolove i vagao tanjure prije posluživanja. Na kraju večere bi opet izvagao tanjure te uvijek dokazao da oni koji su jeli većom vilicom su manje pojeli od onih s manjom.
Vrijedi samo za restoran
Tvrde da teorija velike vilice vrijedi samo u restoranu, jer su u drugom djelu studije, također s talijanskom hranom, ali u laboratoriju, otkrili kako su ljudi koji su jeli velikim vilicama ipak pojeli više.
Objašnjenje za to im je različita motivacija dok jedemo u restoranu i u laboratoriju. Smatra se da kad idemo u restoran jesti samo želimo utažiti glad, a s manjom vilicom se ispitivani nisu brzo približavali cilju zbog čega su jeli više hrane s tanjura. Dok su ispitanici u laboratoriju znali da sudjeluju u istraživanju o hrani pa se nisu zamarali kada i s kojom količinom hrane će se najesti.
Zaključak je ipak da su bakini savjeti, da jedemo male zalogaje s puno žvakanja, definitivno najbolji. Naime, ukoliko gutamo brzo, onda ni u restoranu s velikom žlicom nećemo ništa manje pojesti, jer naš mozak neće imati vremena percipirati da se najeo.
Za dva stola su imali vilice koje su bila 20% veće ili manje od uobičajene veličine. Autor studije je uzimao narudžbe od gostiju koji su sjeli samo za te stolove i vagao tanjure prije posluživanja. Na kraju večere bi opet izvagao tanjure te uvijek dokazao da oni koji su jeli većom vilicom su manje pojeli od onih s manjom.
Vrijedi samo za restoran
Tvrde da teorija velike vilice vrijedi samo u restoranu, jer su u drugom djelu studije, također s talijanskom hranom, ali u laboratoriju, otkrili kako su ljudi koji su jeli velikim vilicama ipak pojeli više.
Objašnjenje za to im je različita motivacija dok jedemo u restoranu i u laboratoriju. Smatra se da kad idemo u restoran jesti samo želimo utažiti glad, a s manjom vilicom se ispitivani nisu brzo približavali cilju zbog čega su jeli više hrane s tanjura. Dok su ispitanici u laboratoriju znali da sudjeluju u istraživanju o hrani pa se nisu zamarali kada i s kojom količinom hrane će se najesti.
Zaključak je ipak da su bakini savjeti, da jedemo male zalogaje s puno žvakanja, definitivno najbolji. Naime, ukoliko gutamo brzo, onda ni u restoranu s velikom žlicom nećemo ništa manje pojesti, jer naš mozak neće imati vremena percipirati da se najeo.
You must be logged in to post a comment Login