Jelena Tomić: Zašto namirnice nisu ‘zdrave’ ili ‘nezdrave’

‘Brokula – najzdravija namirnica na svijetu.’
‘Šećer – ubojica kojeg trebate izbaciti iz prehrane.’
‘Mršavite uz grejpfrut-dijetu.’…

Ovim tvrdnjama zajedničko je više toga: prije svega, često takve ili slične izjave/naslove možemo pročitati po raznim portalima, časopisima i novinama. Drugo, sve tri tvrdnje netočne su. I treće, izvori na kojima se temelje su najčešće nepouzdani. Upravo zbog takvih senzacionalističkih i neprovjerenih informacija čitatelje se dovodi u zabludu pa je sasvim razumljivo što danas ljudi ne znaju što jesti kako bi bili zdravi. Još jučer su pročitali kako je riba ‘zdrava’ i ‘mora biti na jelovniku barem tri puta na tjedan’, a već danas pojavila se informacija kako ‘riba sadrži živu’ i ako žele doživjeti idući rođendan neka ni pod koju cijenu ne konzumiraju ribu. U ovom slučaju misli se na metil-živu, organski oblik žive koji je djeluje kao neurotoksin. Zbog biomagnifikacije, njegove koncentracije veće su kod većih riba predatora poput tune. FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) svejedno preporučuje tunu na jelovniku jednom tjedno, dok WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) potvrđuje kako blagotvorni učinci konzumacije ribe na organizam nadilaze opasnost od metil-žive. U krajnjem slučaju, riba poput sardine ili soma sadrži metil-živu u tragovima, a izvrstan je izvor visokovrijednih proteina te omega-3 masnih kiselina i nema potrebe odricati je se.

riba tekst 2

Česti su i naslovi koji veličaju pojedine mikronutrijente poput ‘Selen – moćni antioksidans u borbi protiv starenja!’ I što onda? Prosječni čitatelj u internet tražilicu upisat će ‘prehrambeni izvori selena’, kupiti brazilske oraščiće i pojesti pola vrećice u nadi da će bore s lica nestati, a zapravo samo 1 do 2 brazilska oraščića zadovoljavaju ukupnu potrebu organizma za selenom, dok prekomjerni unos može biti toksičan. Naravno, ovo su sve karikirane situacije koje mogu biti vrlo opasne po zdravlje ako se slijepo uhvatimo za neku od informacija, ali prije svega djeluju vrlo zbunjujuće. Kao što svijet u kojem živimo nije crn ili bijel – već šaren – tako je i ovom slučaju.

Da ne bih i ja potaknula neku zabludu – sve namirnice spomenute u ovim primjerima nisu ‘nezdrave’, a nisu ni ‘zdrave’.

Zašto?

Jer namirnice ne možemo dijeliti na nezdrave i zdrave. Ako se radi o osobi s dobrim zdravstvenim statusom, kod koje ne postoje opravdana prehrambena ograničenja, sve ove namirnice predstavljaju ‘legitimne’ sastavnice prehrane. Kao što je davno rekao Paracelsus: doza čini otrov. Drugim riječima, ključ je u umjerenosti. Zasigurno nije dobro cijeli dan jesti isključivo brokulu (a trebali bismo pojesti zaista enormnu količinu brokule da na kraju dana ne odemo na počinak gladni), jer u tom slučaju unijeli bismo u organizam mnogo vlakana, mineralnih tvari i vitamina, no, primjerice, unos proteina – tvari čija osnovna uloga u organizmu je gradivna – bio bi gotovo jednak nuli. Na stranu činjenica da bi nam se spomenuto povrće zamjerilo za cijeli život. S druge strane, izbacivanjem brokule iz prehrane lišavamo organizam svih navedenih tvari i fitokemikalija koje ona sadrži.

orascici tekstJednostavno, vodite se vlastitim razumom i logikom. I zapamtite – ne konzumiramo pojedine nutrijente, već hranu. Umjerenost je, uz uravnoteženost i raznolikost, jedan od osnovnih postulata pravilne prehrane.

Svaki od ovih pojmova detaljno će biti objašnjen u idućem tekstu. Do tada, zapamtite da se namirnice, ako ste zdravi, ne dijele na ‘dobre i loše’, ‘zabranjene i dopuštene’ ili ‘zdrave i nezdrave’.

Pravilna prehrana podrazumijeva apsolutno sve namirnice – pitanje je samo u kojim količinama i koliko često.

Jedite zdravo u Lunch restoranu. Više informacija potražite na Facebook stranici.

Reference:
M. Roméo, Y. Siau, Z. Sidoumou, and M. Gnassia-Barelli, “Heavy metal distribution in different fish species from the Mauritania coast,” Science of the Total Environment, vol. 232, 3,169–175, 1999.

Joint FAO/WHO expert consultation on the risks and benefits of fish consumption — executive summary. Geneva: Food and Agriculture Organization of the United Nations, World Health Organization, 2010.

What you need to know about mercury in fish and shellfish: 2004 EPA and FDA advice for women who might become pregnant, women who are pregnant, nursing mothers, young children. Washington, DC: Food and Drug Administration, 2004.

Charles T. Driscoll, Robert P. Mason, Hing Man Chan, Daniel J. Jacob, Nicola Pirrone. Mercury as a Global Pollutant: Sources, Pathways, and Effects. Environmental Science & Technology 47:10, 4967-4983, 2013.