Kad vam šef prigovara zbog odjeće

Da se o nekome stekne prvi dojam potrebno je samo sedam sekundi, a prvi je dojam u poslovnom svijetu nedvojbeno važan. Iako se modni trendovi mijenjaju iz dana u dan, a ležerni, casual stil odijevanja polako istiskuje tradicionalne standarde poslovnog odijevanja, velik broj tvrtki propisuje službene kodekse odijevanja za svoje zaposlenike. Tzv. dress code danas je i svojevrsni izraz korporativne kulture određene tvrtke i njene prezentacije "prema van".

U istraživanju koje je MojPosao proveo u siječnju i veljači 2011. gotovo 1.000 ispitanika otkrilo je u kojoj su mjeri pravila odijevanja zastupljena na njihovom radnom mjestu i koliko pažnje posvećuju odijevanju za posao. Istraživanje je pokazalo da polovica ispitanika ima službeno propisani kodeks odijevanja (20%) ili nepisana pravila odijevanja (30%) u tvrtki u kojoj rade. Da nema propisan kodeks odijevanja, ali da se u situacijama kao što su poslovni sastanci ipak moraju formalno odjenuti, izjavila je četvrtina (26%) ispitanika, a četvrtina (24%) ih nema nikakav kodeks odijevanja.

I u 2007. godini, kada je ovo istraživanje provedeno posljednji puta, 51% ispitanika izjavilo je da imaju definiran kodeks odijevanja. Gotovo je jednak omjer ispitanika kojih su se tada, a i onih koji se danas trebaju pridržavati nepisanih pravila ili formalnih pravila odijevanja. Prema riječima ispitanika, službeno propisani kodeks odijevanja najčešće podrazumijeva formalnu poslovnu odjeću (45% slučajeva), a što se nepisanih pravila odijevanja tiče, najzastupljeniji je poslovni ležerni stil (41%).

Kodeks odijevanja u najvećem broju slučajeva uključuje odjeću (97%) i obuću (77%), međutim tvrtke postavljaju i određena pravila održavanja osobne higijene (68%). U najmanjem broju slučajeva kodeks se odnosi na frizuru (39%) i šminku (27%). Prema udjelu ispitanika koji imaju kodeks odijevanja prednjače financijska djelatnost (83%) te turizam i ugostiteljstvo (80%), dok su zaposleni u građevini i arhitekturi (27%) te kulturi i medijima (24%) u najmanjoj mjeri dužni poštivati pravila odijevanja.

Postojanje kodeksa odijevanja ovisi i o veličini tvrtke. Samo trećina (30%) ispitanika koji rade u malim tvrtkama (do 19 zaposlenika) ima kodeks odijevanja, dok je u velikim tvrtkama taj udio gotovo dvostruk (57%). Pravila odijevanja najmanje obvezuju zaposlene u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (41%). U onima u stranom vlasništvu su nešto prisutnija (53%), a najčešća su u stranim (70%) i domaćim institucijama (56%).

Gledajući po regijama, kodeks odijevanja u najvećoj mjeri imaju ispitanici iz Dalmacije (54%) te istočne Hrvatske (53%). Ispitanici iz Zagreba nalaze se u "zlatnoj sredini" (49%), a po pitanju poslovnog odijevanja najmanje su strogi poslodavci iz središnje Hrvatske (43% ispitanika ima kodeks odijevanja). Što se promjena u kodeksu odijevanja tiče, čak 64% ispitanika izjavilo je da se nije mijenjao u posljednjih pet godina, a 43% ispitanika to niti ne želi. Za potpuno ukidanje kodeksa izjasnilo se 11% ispitanika, a isti udio (10%) ih smatra da bi trebao biti manje ležeran.

S druge strane, 36% ih smatra da bi trebao biti ležerniji. Obveznih pravila odijevanja pridržava se 52% ispitanika koji ih imaju, 5% ih se rijetko ili uopće ne pridržava, a 39% ih se pridržava ovisno o situaciji. Nešto više od trećine (37%) ispitanika ima jedan dan u tjednu kada se mogu ležernije obući.

Usmena ili pisana opomena, novčana kazna te smanjenje plaće
su, među ostalima, posljedice koje se ispitanicima (19%) mogu dogoditi zbog nepridržavanja kodeksa. Nikakve posljedice zbog toga ne snosi 37% ispitanika, a 44% ih niti ne zna postoje li posljedice za nepridržavanje kodeksa. Važnosti odijevanja svjesni su i oni koji nemaju kodeks odijevanja, te ih više od polovice (59%) ipak obraća pažnju na to što će odjenuti za posao. Pritom razlike po spolu nisu velike. Žene (74%) i muškarci (68%) gotovo podjednako obraćaju pažnju na to što će odjenuti za posao. Također, ispitanici smatraju da njihov stil odijevanja najviše utječe na njihov odnos s nadređenim, a najmanje na plaću.