Kalorijski deficit osnovni je princip koji stoji iza svih strategija mršavljenja. Da bi tijelo sagorjelo masnoće potrebno je trošiti više energije nego što prima kroz hranu. Ovaj proces može zvučati jednostavno, ali razumijevanje detalja i fizioloških reakcija tijela pomaže u postizanju dugoročnog i zdravog mršavljenja.
Što je kalorijski deficit?
Tijelo za svoje osnovne funkcije poput disanja, kretanja i razmišljanja troši energiju, a nju dobiva iz hrane i pića. Ta energija mjeri se u kalorijama. Kada unesemo više kalorija nego što nam je potrebno tijelo višak pohranjuje u obliku masti. S druge strane, ako unesemo manje kalorija nego što potrošimo tijelo počinje koristiti pohranjene masnoće kao izvor energije što vodi mršavljenju.
Kalorijski deficit se može postići smanjenjem unosa kalorija, povećanjem tjelesne aktivnosti ili kombinacijom oboje. Da bi izgubili oko 0,5 kilograma potrebno je stvoriti deficit od otprilike 3500 kalorija.
Mnoga znanstvena istraživanja potvrđuju da je osnovni princip mršavljenja stvaranje kalorijskog deficita. Jedno od znanstvenih istraživanja zvano “Minnesota Starvation Experiment” provedeno je 1944. godine, a rezultati su pokazali da su sudionici koji su bili na vrlo restriktivnoj dijeti gubili težinu jer su stvarali veliki kalorijski deficit. U zaključku istraživanja teorija da je deficit ključno sredstvo mršavljenja dobila je čvrste znanstvene temelje.
Možemo li smršavjeti na nezdravoj prehrani?
Zanimljivo je da je moguće smršavjeti čak i ako se ne slijedi idealna prehrana sve dok se poštuje princip kalorijskog deficita. Postoje dokumentirani slučajevi ljudi koji su mršavjeli konzumirajući samo nezdravu hranu poput čokolade, McDonald’sa ili čipsa. Poznati primjer je “Twinkie Diet” profesor Mark Haub, koji je proveo eksperiment jedući samo visokokaloričnu hranu (poput Twinkiesa, čipsa i kolača), ali je unatoč tome uspio smršaviti 12 kilograma tijekom 10 tjedana. To je postigao zbog toga što je unosio manje kalorija nego što je trošio.
Iako je moguće smršavjeti ovako, ovakva prehrana nikako nije preporučljiva. Hrana bogata šećerom, zasićenim mastima i aditivima može izazvati mnoge zdravstvene probleme – uključujući povišen kolesterol, dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Osim toga ovakva prehrana nije održiva na duže staze i ne podržava optimalno zdravlje.
Zašto se preporučuje zdrava prehrana?
Iako je kalorijski deficit ključan za mršavljenje, dugoročni uspjeh ovisi i o kvaliteti hrane koju unosimo. Zdrava prehrana koja uključuje voće, povrće, integralne žitarice, nemasne proteine i zdrave masti, osigurava tijelu potrebne nutrijente, vitaminima i minerale koji su potrebni za normalno funkcioniranje. Osim toga takva prehrana povećava energiju, poboljšava raspoloženje i podržava funkcije mozga.
Zaključak
Kalorijski deficit je osnovni princip mršavljenja, a istraživanja jasno pokazuju da se težina može smanjiti čak i uz konzumaciju nezdrave hrane pod uvjetom da se unosi manje kalorija nego što tijelo troši. Međutim, to nije održiv niti zdrav način mršavljenja te definitivno nije preporučljiv. Da bi mršavljenje bilo dugoročno i zdravo najbolje je kombinirati umjeren unos kalorija s uravnoteženom, nutritivno bogatom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Najvažnija poruka je da je zdravlje puno više od broja na vagi. Gubitak težine trebao bi ići ruku pod ruku s brigom o zdravlju i funkcionalnom tijelu.
AKTIvan
