Utjecaj masovnih medija više no ikada ranije definira kriterije ljepote, vodeći pritom s nama svakodnevnu bespoštednu borbu. Suvremeno doba sustavno nameće kult virtualne ljepote – korigiranih lica i oblina te imperativ vitkosti.
Od Twiggy do Kate Moss
Opsjednutost vitkošću i savršenim izgledom započela je nekako paralelno s pokretima za oslobađanje žena. Tehnike instantnog mršavljenja, fitnes i plastične operacije od tada postaju sve popularnije.
Sve kulminira 1960. godine pojavom Twiggy, top modela tananog poput grančice, čija je pojava nametnula do tada nepoznate standarde ženske ljepote.
Danas jedna druga planetarno poznata mršavica nastavlja trend započet davnih dana.
Najkontroverzniji model današnjice – "heroinska" princeza Kate Moss, milijunima tinejdžerica diljem svijeta sugerira trend izgladnjela izgleda.
Radikalni "make-overi"
Uznemiravajući je podatak kako modeli današnjice u prosjeku teže četvrtinu manje nego prosječne žene, a dijagnosticiranjem bolesti poremećaja prehrane, "anorexie nervosae", i dodatnih četiri posto manje.
Svijet reklama, kozmetičkih preparata, radikalnih dijeta dodatno potiče opsjednutost idealnim tjelesnim proporcijama što kulminira nekontroliranom upotrebom "photoshopa", radikalnim "make-overima" i ekstremnim kirurškim zahvatima.
Prema Mintel Internacionalu, grupi koja se bavi istraživanjem tržišta, Britanci su protekle godine potrošili dvostruko više na kozmetičke tretmane nego prije dvije godine. Čak četiri petine svih kozmetičkih postupaka činile su neinvazivne metode pomlađivanja lica (botox, fileri, dermoabrazije i laserski tretmani lica) s zapanjujućih 1600 postupaka dnevno.
Negativne predodžbe o tijelu
U ovakvim nemilosrdnim uvjetima ne čudi kako velik broj djevojaka i žena ima negativnu sliku o vlastitom tijelu i nisko samopouzdanje koje ponekad dovodi i do poremećaja prehrane.
Paradoksalna je činjenica kako u svijetu u kojem raste broj pretilih ljudi, nimalo ne jenjava pritisak modnih magazina, filmova, televizije i reklamnih kampanja koji nas uvjeravaju kako ćemo samo uljepšanog tijela biti uspješniji, prihvaćeniji i sretniji.
Udovoljavanje trendovima i imperativima modernog vremena u društvu u kojem su ljepota i privlačan izgled priznati kao pozitivne vrijednosti, postaje samo po sebi razumljivo.
U kolikoj smo mjeri žrtve medijskih kanona ljepote, na koncu smo ipak, krivi sami. Naime, Iakosmo često svjesni da je kult izgleda štetan i društveno neprihvatljiv, svojim nastojanjima u tom pravcu ponajviše ga sami potičemo.
“Buniti se kako smo pritisnuti presingom ljepote potpuno je besmisleno. Nismo svjesni činjenice da smo mi sami proizveli ugodno ili neugodno ponašanje lijepih i ružnih, niti smo svjesni da smo samo instrument u rukama kulture koja diskriminacijom podržava vrijednost ljepote. Nemamo se razloga žaliti na imperativne zahtjeve novog vremena kada sami potičemo takve trendove”, mišljenja je Petar Turčinović, profesor Odsjeka za psihologiju Riječkog filozofskog fakulteta koji je proveo 20-godišnjeg istraživanje na temu utjecaja ljepote na život.
Ideal savršenstva
Na pitanje zašto nam je ljepota toliko važna teško je dobiti jednoznačan odgovor. Osim segmenata estetskog i erotskog doživljaja ugode, ljepota ima i određeno psihološko značenje za pojedinca. Ona također predstavlja i socijalnu vrijednost samopotvrđivanja sebe u odnosu na druge. Iz svih tih razloga razumljiva su nastojanja da se približi idealu ljepote.
Ipak, bez obzira na nemilosrdno doba nametanja standarda dobrog izgleda nužno je prekinuti takva nastojanja, u prvom redu prihvaćanjem izgleda kakav smo dobili rođenjem. Ako obratimo pozornost na individualnost i unutarnju ljepotu sebe i drugih lako ćemo izaći iz labirinta nerazumnih zahtjeva vremena i pridonijeti negiranju kolektivne opsesije ideala savršenstva.
Zamke ljepote
Ako nam ni ovo pak nije dovoljno zapitajmo se – je li naša predodžba o lijepim ljudima uistinu realna i istinita, te kolike predrasude ljepota izaziva?
"Najljepše žene najnesigurnije su i najusamljenije, a te im probleme stvara “dilema istinitosti laskanja”, nepovjerenje prema partnerima te činjenica da njihov glavni životni kapital, fizički izgled, s godinama postaje sve manje atraktivan, osnovni je zaključak 20-godišnjeg istraživanja profesora Petra Turčinovića.
“Ti su me podaci, koje sam dobio na temelju pažljivih istraživanja iznenadili, jer su suprotni svim ranijim ispitivanjima koja su pokazala kako svi lijepi ljudi, a naročito žene, puno bolje, lakše i uspješnije prolaze kroz većinu životnih situacija” tvrdi Petar Turčinović koji je svoja istraživanja o utjecaju fizičkog izgleda na ukupan život započeo još 1978. godine, u doba kada se i u svijetu jako mali broj znanstvenika bavio izučavanjem ove tematike.
Od Twiggy do Kate Moss
Opsjednutost vitkošću i savršenim izgledom započela je nekako paralelno s pokretima za oslobađanje žena. Tehnike instantnog mršavljenja, fitnes i plastične operacije od tada postaju sve popularnije.
Sve kulminira 1960. godine pojavom Twiggy, top modela tananog poput grančice, čija je pojava nametnula do tada nepoznate standarde ženske ljepote.
Danas jedna druga planetarno poznata mršavica nastavlja trend započet davnih dana.
Najkontroverzniji model današnjice – "heroinska" princeza Kate Moss, milijunima tinejdžerica diljem svijeta sugerira trend izgladnjela izgleda.
Radikalni "make-overi"
Uznemiravajući je podatak kako modeli današnjice u prosjeku teže četvrtinu manje nego prosječne žene, a dijagnosticiranjem bolesti poremećaja prehrane, "anorexie nervosae", i dodatnih četiri posto manje.
Svijet reklama, kozmetičkih preparata, radikalnih dijeta dodatno potiče opsjednutost idealnim tjelesnim proporcijama što kulminira nekontroliranom upotrebom "photoshopa", radikalnim "make-overima" i ekstremnim kirurškim zahvatima.
Prema Mintel Internacionalu, grupi koja se bavi istraživanjem tržišta, Britanci su protekle godine potrošili dvostruko više na kozmetičke tretmane nego prije dvije godine. Čak četiri petine svih kozmetičkih postupaka činile su neinvazivne metode pomlađivanja lica (botox, fileri, dermoabrazije i laserski tretmani lica) s zapanjujućih 1600 postupaka dnevno.
Negativne predodžbe o tijelu
U ovakvim nemilosrdnim uvjetima ne čudi kako velik broj djevojaka i žena ima negativnu sliku o vlastitom tijelu i nisko samopouzdanje koje ponekad dovodi i do poremećaja prehrane.
Paradoksalna je činjenica kako u svijetu u kojem raste broj pretilih ljudi, nimalo ne jenjava pritisak modnih magazina, filmova, televizije i reklamnih kampanja koji nas uvjeravaju kako ćemo samo uljepšanog tijela biti uspješniji, prihvaćeniji i sretniji.
Udovoljavanje trendovima i imperativima modernog vremena u društvu u kojem su ljepota i privlačan izgled priznati kao pozitivne vrijednosti, postaje samo po sebi razumljivo.
U kolikoj smo mjeri žrtve medijskih kanona ljepote, na koncu smo ipak, krivi sami. Naime, Iakosmo često svjesni da je kult izgleda štetan i društveno neprihvatljiv, svojim nastojanjima u tom pravcu ponajviše ga sami potičemo.
“Buniti se kako smo pritisnuti presingom ljepote potpuno je besmisleno. Nismo svjesni činjenice da smo mi sami proizveli ugodno ili neugodno ponašanje lijepih i ružnih, niti smo svjesni da smo samo instrument u rukama kulture koja diskriminacijom podržava vrijednost ljepote. Nemamo se razloga žaliti na imperativne zahtjeve novog vremena kada sami potičemo takve trendove”, mišljenja je Petar Turčinović, profesor Odsjeka za psihologiju Riječkog filozofskog fakulteta koji je proveo 20-godišnjeg istraživanje na temu utjecaja ljepote na život.
Ideal savršenstva
Na pitanje zašto nam je ljepota toliko važna teško je dobiti jednoznačan odgovor. Osim segmenata estetskog i erotskog doživljaja ugode, ljepota ima i određeno psihološko značenje za pojedinca. Ona također predstavlja i socijalnu vrijednost samopotvrđivanja sebe u odnosu na druge. Iz svih tih razloga razumljiva su nastojanja da se približi idealu ljepote.
Ipak, bez obzira na nemilosrdno doba nametanja standarda dobrog izgleda nužno je prekinuti takva nastojanja, u prvom redu prihvaćanjem izgleda kakav smo dobili rođenjem. Ako obratimo pozornost na individualnost i unutarnju ljepotu sebe i drugih lako ćemo izaći iz labirinta nerazumnih zahtjeva vremena i pridonijeti negiranju kolektivne opsesije ideala savršenstva.
Zamke ljepote
Ako nam ni ovo pak nije dovoljno zapitajmo se – je li naša predodžba o lijepim ljudima uistinu realna i istinita, te kolike predrasude ljepota izaziva?
"Najljepše žene najnesigurnije su i najusamljenije, a te im probleme stvara “dilema istinitosti laskanja”, nepovjerenje prema partnerima te činjenica da njihov glavni životni kapital, fizički izgled, s godinama postaje sve manje atraktivan, osnovni je zaključak 20-godišnjeg istraživanja profesora Petra Turčinovića.
“Ti su me podaci, koje sam dobio na temelju pažljivih istraživanja iznenadili, jer su suprotni svim ranijim ispitivanjima koja su pokazala kako svi lijepi ljudi, a naročito žene, puno bolje, lakše i uspješnije prolaze kroz većinu životnih situacija” tvrdi Petar Turčinović koji je svoja istraživanja o utjecaju fizičkog izgleda na ukupan život započeo još 1978. godine, u doba kada se i u svijetu jako mali broj znanstvenika bavio izučavanjem ove tematike.
You must be logged in to post a comment Login