Hrvatska je, prema indeksu percepcije korupcije za 2009., na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) dobila ocjenu 4,1 što je nešto niža ocjena nego lani (4,4), izvijestio je danas Transparency International Hrvatske (TIH).
TIH je na konferenciji za novinare predstavio posljednje istraživanje međunarodnih institucija, odnosno indeks percepcije korupcije koji mjeri stupanj korupcije u javnom sektoru i među dužnosnicima u 180 zemalja svijeta.
Lošiji od Slovenije, bolji od Srbije
Hrvatska je, s ocjenom 4,1, na ljestvici zauzela 66. mjesto, a, što se država u regiji tiče, Slovenija je ocijenjena s 6,6, Turska s 4,4, Italija s 4,3, dok su od Hrvatske lošije ocijenjene Crna Gora (3,9), Makedonija, Rumunjska i Bugarska (3,8), Srbija (3,5) i BiH (3,0).
Najmanju percepciju korupcije i dalje imaju Novi Zeland (ocjena 9,3), Danska (9,3) Singapur i Švedska (9,2), a najlošije su ocijenjeni Afganistan (1,3), Mianmar (1,4) Irak i Sudan (1,5).
"Ocjena 4,1 donja je granica koliko korupcija uopće može biti prihvatljiva", rekao je član Upravnog odbora TIH-a Nikola Kristić, napominjući da je Hrvatska tom ocjenom ponovno u negativnom trendu što se percepcije korupcije tiče – istu je ocjenu imala 2007., ali je lani ona poboljšana na 4,4.
"U zadnje dvije godine očito nismo puno naučili i napravili", dodao je Kristić, ističući kako lošiji trend pokazuje da reforme, posebno u javnoj upravi i sudstvu, treba još odlučnije provoditi.
Od nas očekuju više
Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović ustvrdio je da zbog lošije ocjene ne misli da je korupcije u Hrvatskoj više ili manje nego lani, ali i istaknuo kako je lošija ocjena pokazatelj da međunarodne institucije, koje su provodile istraživanje, očito ocjenjuju da je stanje korupcije lošije.
"Od zemalja koje bi uskoro trebale postati članice EU ipak se očekuje više nego od, primjerice, latino-američkih ili afričkih zemalja. Očito je da dosadašnji napori u smanjenju prostora za korupcije nisu zadovoljavajući i kod međunarodnih institucija nisu prepoznati kao dovoljni", kazao je.
Upitan jesu li na slabiju ocjenu utjecale brojne afere koje u zadnje vrijeme izlaze u javnost, Petrović je odgovorio kako afere ne utječu izravno, ali da, ako se stalno ponavljaju, ukazuju na sve veće područje koruptivnog rizika.
Nikola Kristić, član Upravnog odbora TIH-a
Zorislav Antun Petrović, predsjednik TIH-a
TIH je na konferenciji za novinare predstavio posljednje istraživanje međunarodnih institucija, odnosno indeks percepcije korupcije koji mjeri stupanj korupcije u javnom sektoru i među dužnosnicima u 180 zemalja svijeta.
Lošiji od Slovenije, bolji od Srbije
Hrvatska je, s ocjenom 4,1, na ljestvici zauzela 66. mjesto, a, što se država u regiji tiče, Slovenija je ocijenjena s 6,6, Turska s 4,4, Italija s 4,3, dok su od Hrvatske lošije ocijenjene Crna Gora (3,9), Makedonija, Rumunjska i Bugarska (3,8), Srbija (3,5) i BiH (3,0).
Najmanju percepciju korupcije i dalje imaju Novi Zeland (ocjena 9,3), Danska (9,3) Singapur i Švedska (9,2), a najlošije su ocijenjeni Afganistan (1,3), Mianmar (1,4) Irak i Sudan (1,5).
"Ocjena 4,1 donja je granica koliko korupcija uopće može biti prihvatljiva", rekao je član Upravnog odbora TIH-a Nikola Kristić, napominjući da je Hrvatska tom ocjenom ponovno u negativnom trendu što se percepcije korupcije tiče – istu je ocjenu imala 2007., ali je lani ona poboljšana na 4,4.
"U zadnje dvije godine očito nismo puno naučili i napravili", dodao je Kristić, ističući kako lošiji trend pokazuje da reforme, posebno u javnoj upravi i sudstvu, treba još odlučnije provoditi.
Od nas očekuju više
Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović ustvrdio je da zbog lošije ocjene ne misli da je korupcije u Hrvatskoj više ili manje nego lani, ali i istaknuo kako je lošija ocjena pokazatelj da međunarodne institucije, koje su provodile istraživanje, očito ocjenjuju da je stanje korupcije lošije.
"Od zemalja koje bi uskoro trebale postati članice EU ipak se očekuje više nego od, primjerice, latino-američkih ili afričkih zemalja. Očito je da dosadašnji napori u smanjenju prostora za korupcije nisu zadovoljavajući i kod međunarodnih institucija nisu prepoznati kao dovoljni", kazao je.
Upitan jesu li na slabiju ocjenu utjecale brojne afere koje u zadnje vrijeme izlaze u javnost, Petrović je odgovorio kako afere ne utječu izravno, ali da, ako se stalno ponavljaju, ukazuju na sve veće područje koruptivnog rizika.
Nikola Kristić, član Upravnog odbora TIH-a
Zorislav Antun Petrović, predsjednik TIH-a
You must be logged in to post a comment Login