Glikemički indeks (GI) mjeri koliko čistog šećera i škrobi apsorbira naš organizam iz određene hrane kako bi mogli odrediti razinu šećera u krvi – efekt glikemije – nakon obroka. To je kriterij klasificiranja ugljikohidrata kako bi mogli hranu svrstati u određenu kategoriju te na taj način kontrolirati svoju težinu.
Probava pretvara ugljikohidrate u glukozu i time podiže razinu šećera u krvi. Primjerice ako osoba posti, izračun kaže kako ima približno jedan gram glukoze u litri krvi. Kada smo probavili hranu naše tijelo počinje lučiti hormon inzulina koji ovisi o glukozi.
Što imamo više glukoze u krvi to nam je obilnije lučenje inzulina. Inzulin pak može uzrokovati povećanje težine, objasnio nam je poznati francuski nutricionist Michel Montignac. Kada se izluči, inzulin ide u gušteraču koja šalje glukozu u naše mišiće i jetru.
Kod mršavih ljudi gušterača će primiti glukoze točno onoliko koliko je potrebno s obzirom na razinu šećera. Kod debljih ljudi inzulin će se lučiti u većoj mjeri te će doći do hiperinzulinizma, a to izaziva pohranjivanje masnoća u tijelu, a time i debljanje. Znači umjesto da mast potrošimo, ona se taloži.
Kako mjeriti GI
Prema Montignacu brojanje kalorija uopće nije bitno, nego je za zdravu prehrani važan GI. Francuski nutricionist smatra visokim GI od 99 do 70, a to sadrže namjernice poput pečenih i prženih krumpira, lubenice, kroasana, corn flakesa, bijeloga kruha, slatkiša, bijeloga brašna, kuhane mrkve, gaziranih pića, kukuruza – uglavnom sve što je industrijski proizvedeno.
Srednji GI je od 69 do 56, a u tom rasponu su namirnice poput smeđe riže, basmati riže, pšeničnoga kruha, proizvoda od pšeničnog brašna i slično.
Niski GI od 55 i manje ima većina voća i povrća (osim lubenice i krumpira), integralni kruh, integralna tjestenina, mlijeko, riba, jaja, meso, orasi, ulje i tamna čokolada.
Montignac naglašava kako je najbolje kada bi mogli jesti samo proizvode koji imaju nizak GI, Dodaje, da namirnice koje konzumiramo ne bi trebali kuhati ili peći na visokim temperaturama. Preporučuje da svakako hranu pripremate sporo i s ljubavlju.
Isto tako tvrdi da je sva nezdrava prehrana „nastala“ početkom dvadesetog stoljeća, te da su se ljudi počeli brinuti o pretilosti tek šezdesetih. Ako osoba želi smršaviti, ne morati kretati na dijete, već samo promijeniti svoj način prehrane zaključuje Michel Montignac. Jeste li spremne na to?
Probava pretvara ugljikohidrate u glukozu i time podiže razinu šećera u krvi. Primjerice ako osoba posti, izračun kaže kako ima približno jedan gram glukoze u litri krvi. Kada smo probavili hranu naše tijelo počinje lučiti hormon inzulina koji ovisi o glukozi.
Što imamo više glukoze u krvi to nam je obilnije lučenje inzulina. Inzulin pak može uzrokovati povećanje težine, objasnio nam je poznati francuski nutricionist Michel Montignac. Kada se izluči, inzulin ide u gušteraču koja šalje glukozu u naše mišiće i jetru.
Kod mršavih ljudi gušterača će primiti glukoze točno onoliko koliko je potrebno s obzirom na razinu šećera. Kod debljih ljudi inzulin će se lučiti u većoj mjeri te će doći do hiperinzulinizma, a to izaziva pohranjivanje masnoća u tijelu, a time i debljanje. Znači umjesto da mast potrošimo, ona se taloži.
Kako mjeriti GI
Prema Montignacu brojanje kalorija uopće nije bitno, nego je za zdravu prehrani važan GI. Francuski nutricionist smatra visokim GI od 99 do 70, a to sadrže namjernice poput pečenih i prženih krumpira, lubenice, kroasana, corn flakesa, bijeloga kruha, slatkiša, bijeloga brašna, kuhane mrkve, gaziranih pića, kukuruza – uglavnom sve što je industrijski proizvedeno.
Srednji GI je od 69 do 56, a u tom rasponu su namirnice poput smeđe riže, basmati riže, pšeničnoga kruha, proizvoda od pšeničnog brašna i slično.
Niski GI od 55 i manje ima većina voća i povrća (osim lubenice i krumpira), integralni kruh, integralna tjestenina, mlijeko, riba, jaja, meso, orasi, ulje i tamna čokolada.
Montignac naglašava kako je najbolje kada bi mogli jesti samo proizvode koji imaju nizak GI, Dodaje, da namirnice koje konzumiramo ne bi trebali kuhati ili peći na visokim temperaturama. Preporučuje da svakako hranu pripremate sporo i s ljubavlju.
Isto tako tvrdi da je sva nezdrava prehrana „nastala“ početkom dvadesetog stoljeća, te da su se ljudi počeli brinuti o pretilosti tek šezdesetih. Ako osoba želi smršaviti, ne morati kretati na dijete, već samo promijeniti svoj način prehrane zaključuje Michel Montignac. Jeste li spremne na to?
You must be logged in to post a comment Login