Kako pomoći kćeri da izađe iz nasilne veze, jedno je od roditeljskih pitanja na koje odgovor nudi priručnik „Je li moguće da je to ljubav“ u izdanju Poliklinike za zaštitu djece i grada Zagreba. Priručnik je tiskan u 3.000 primjeraka koji se besplatno dijele u Poliklinici, a uz to se može naći i na njihovoj internetskoj stranici (/www.poliklinika-djeca.hr).
– Priručnikom se prije svega obraćamo mladima u dobi od 14 do 20 godina, budući da je središnji problem adolescencije odvajanje od primarne obitelji, stvaranje ljubavnih veza i kontroliranje agresije. Namijenili smo ga mladoj osobi koja je izložena nasilju, osobi koja je počinila nasilje, roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom. Htjeli smo njime pokazati da je pomoć potrebna i moguća, pa su u njemu konkretni savjeti, zakonodavni okviri te teorijski modeli koji objašnjavaju uzroke nasilja,- kazala nam je Nikolina Škrlec, socijalna radnica u Poliklinici i jedna od autorica priručnika, uz doc.dr.sc. Gordanu Buljan Flander, dr. Mariju Bačan i Kristinu Škovrlj.
Nezamislivo nasilje
Problem nasilja u vezama mladih vrlo aktualan i u drugim zemljama, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja. Tako je u Engleskoj nađeno da zlostavljanje partnera doživljava od 25 do 40 posto djevojaka, a ured za statistiku SAD-a publicirao je podatak da jedan od 10 adolescenata doživi neki oblik tjelesnog nasilja u vezi, da više od 70 posto adolescentica koje su majke ili trudnice njihovi partneri tuku, da većina silovanih žrtava ima između 16 i 24 godina te da je od ukupnog broja svih oblika doživljenog spolnog nasilja u vezama adolescenata 85 posto počinila žrtvi poznata osoba. Istraživanje u Hrvatskoj je 2006. godine proveo CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje), a u njemu je dvije trećine ispitanih mladih izjavilo da je osoba s kojom su u vezi prema njima ponašala nasilno.
Nasilje u vezama mladih može se manifestirati kao tjelesno, emocionalno, spolno i ekonomsko, a stručnjaci naglašavaju da nakon prvog incidenta ne prestaje nego postaje sve intenzivnije. Znakove nasilja u vezama ponekad je vrlo teško prepoznati. Mlade osobe mogu u vezi biti izložene nazivanju različitim pogrdnim imenima, ljubomornim ispadima, čestom provjeravanju i kontroliranju aktivnosti pa do spolnog i fizičkog nasilja.
Roditeljima je ponekad teško uočiti da je dijete izloženo nasilju jer je adolescencija i inače vrijeme burnih promjena i naglih promjena raspoloženja. Osim okolini vidljivih promjena poput pada školskog uspjeha, uočljive promjene fizičkog izgleda, povlačenja u sebe, nekada se adolescent prikloni utjecaju partnera promjenom stila, frizure, počinje slušati drugu glazbu, ili na način da prestane brinuti o svom izgledu.
Roditelji, razgovarajte s djecom
Stručnjaci savjetuju da je najvažnije saslušati dijete, ako je spremno o tome razgovarati i prihvatiti ga bez obzira što se ne slažemo s izborom partnera. Načelni savjet roditeljima je da trebaju reagirati kad god su zabrinuti, a ako primijete znakove fizičkog nasilja, bez obzira što dijete to odbija, moraju nasilje prijaviti policiji.
– Adolescenti su preveliki da budu djeca, premladi da budu odrasli. Zato roditelj nikako ne smije braniti susrete sa zlostavljajućim partnerom niti govoriti „jesam ti rekao da to nije dečko/cura za tebe“. Treba ustrajati na povjerenju, bez prigovaranja, pružati ljubav i toplinu, kao i inače tijekom odrastanja, i učiti dijete da i kada su dvije osobe u emocionalnoj vezi, niti jedan partner ne mora udovoljiti zahtjevima i potrebama drugog, ako to udovoljavanje u određenom trenutku nije i njegova želja. Mladi ljudi moraju znati da imaju pravo na vezu u kojoj će graditi odnose pune poštovanja, povjerenja i uvažavanja, vezu bez nasilja – savjetuje Nikolina Škrlec.
– Priručnikom se prije svega obraćamo mladima u dobi od 14 do 20 godina, budući da je središnji problem adolescencije odvajanje od primarne obitelji, stvaranje ljubavnih veza i kontroliranje agresije. Namijenili smo ga mladoj osobi koja je izložena nasilju, osobi koja je počinila nasilje, roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom. Htjeli smo njime pokazati da je pomoć potrebna i moguća, pa su u njemu konkretni savjeti, zakonodavni okviri te teorijski modeli koji objašnjavaju uzroke nasilja,- kazala nam je Nikolina Škrlec, socijalna radnica u Poliklinici i jedna od autorica priručnika, uz doc.dr.sc. Gordanu Buljan Flander, dr. Mariju Bačan i Kristinu Škovrlj.
Nezamislivo nasilje
Problem nasilja u vezama mladih vrlo aktualan i u drugim zemljama, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja. Tako je u Engleskoj nađeno da zlostavljanje partnera doživljava od 25 do 40 posto djevojaka, a ured za statistiku SAD-a publicirao je podatak da jedan od 10 adolescenata doživi neki oblik tjelesnog nasilja u vezi, da više od 70 posto adolescentica koje su majke ili trudnice njihovi partneri tuku, da većina silovanih žrtava ima između 16 i 24 godina te da je od ukupnog broja svih oblika doživljenog spolnog nasilja u vezama adolescenata 85 posto počinila žrtvi poznata osoba. Istraživanje u Hrvatskoj je 2006. godine proveo CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje), a u njemu je dvije trećine ispitanih mladih izjavilo da je osoba s kojom su u vezi prema njima ponašala nasilno.
Nasilje u vezama mladih može se manifestirati kao tjelesno, emocionalno, spolno i ekonomsko, a stručnjaci naglašavaju da nakon prvog incidenta ne prestaje nego postaje sve intenzivnije. Znakove nasilja u vezama ponekad je vrlo teško prepoznati. Mlade osobe mogu u vezi biti izložene nazivanju različitim pogrdnim imenima, ljubomornim ispadima, čestom provjeravanju i kontroliranju aktivnosti pa do spolnog i fizičkog nasilja.
Roditeljima je ponekad teško uočiti da je dijete izloženo nasilju jer je adolescencija i inače vrijeme burnih promjena i naglih promjena raspoloženja. Osim okolini vidljivih promjena poput pada školskog uspjeha, uočljive promjene fizičkog izgleda, povlačenja u sebe, nekada se adolescent prikloni utjecaju partnera promjenom stila, frizure, počinje slušati drugu glazbu, ili na način da prestane brinuti o svom izgledu.
Roditelji, razgovarajte s djecom
Stručnjaci savjetuju da je najvažnije saslušati dijete, ako je spremno o tome razgovarati i prihvatiti ga bez obzira što se ne slažemo s izborom partnera. Načelni savjet roditeljima je da trebaju reagirati kad god su zabrinuti, a ako primijete znakove fizičkog nasilja, bez obzira što dijete to odbija, moraju nasilje prijaviti policiji.
– Adolescenti su preveliki da budu djeca, premladi da budu odrasli. Zato roditelj nikako ne smije braniti susrete sa zlostavljajućim partnerom niti govoriti „jesam ti rekao da to nije dečko/cura za tebe“. Treba ustrajati na povjerenju, bez prigovaranja, pružati ljubav i toplinu, kao i inače tijekom odrastanja, i učiti dijete da i kada su dvije osobe u emocionalnoj vezi, niti jedan partner ne mora udovoljiti zahtjevima i potrebama drugog, ako to udovoljavanje u određenom trenutku nije i njegova želja. Mladi ljudi moraju znati da imaju pravo na vezu u kojoj će graditi odnose pune poštovanja, povjerenja i uvažavanja, vezu bez nasilja – savjetuje Nikolina Škrlec.
You must be logged in to post a comment Login