Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku devijantno odnosno delikventno ponašanje mladih u Hrvatskoj u sve je većem porastu i ima ozbiljne posljedice za pojedinca, obitelj i cjelokupno društvo. Porast prijavljenih maloljetnih počinitelja kaznenih djela osobito vidljiv je od 2005 do 2008. godine.
Budući da se devijantno ponašanje javlja sve ranije, već u nižim razredima osnovne škole stručnjaci Centra istraživanja socijalnog identiteta i socijalnih devijacija u okviru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar 2006. godine proveli su istraživanje na reprezentativnom uzorku mlađih adolescenata s ciljem utvrđivanja pojavnosti devijantnog ponašanja s obzirom na spol i dob. Istraživanje je obuhvaćalo1823 učenika od 5 do 8 razreda iz pedeset osnovnih škola s područja Hrvatske, a većina ispitanika je iz urbalnih sredina i lošijeg materijalnog stanja. U mjerenju devijantnog ponašanja s obzirom na dobnu skupinu korištene su dvije verzije skale samoiskaza o rizičnom i asocijalnom ponašanju.
Rizična ponašanja, vandalizam, krađe, nasilje
Rezultati istraživanja pokazali su da u višim i nižim razredima osnovne škole najučestalija su rizična ponašanja, slijedi vandalizam, krađa, nasilno ponašanje, te na kraju teži oblici devijantnih djela kao što su silovanja i preprodaja droge. Učenici viših razreda pokazuju više različitih oblika rizičnih ponašanja od učenika nižih razreda, što je očekivano budući da su rizična ponašanja kod starije djece gotovo normativna za njihovu dob. Od rizičnih ponašanja kod učenika nižih razreda učestaliji je nego kod učenika viših razreda izostanak s nastave cijeli dan. Što se tiče pijanstva na javnom mjestu 2006. godine 16,2% učenika viših razreda bilo je pijanao na javnom mjestu, a 4,7% učenika nižih razreda. Čak 26,6% učenika viših razreda vozilo je barem jednom neko prevozno sredstvo bez vozačke dozvole. Osobito alarmantna je skitnja. Oko 7,8 % učenika viših i nižih razreda otišlo je od kuće na dan ili dva bez znanja roditelja.
Od vandalizma najučestalije je uništavanje školske imovine, slijedi uništavanje gradske imovine i pisanje grafita. Sklonost krađi pokazuje veći postotak učenika viših razreda. Kupnja ili prodaja ukradenog najučestalija je kod učenika viših razreda, a provala radi krađe najmanje je zastupljena kod tih učenika. Kad je riječ o pojavnosti nasilja u višim i nižim razredima najučestalija je tučnjava u grupi, slijedi nošenje hladnog oružja i napad s namjerom ozljede. Čak 11,8% učenika viših razreda napalo je s namjerom ozljede, a 10,3% učenika nižih razreda. Kod učenika viših razreda najučestalija je prijetnja i udaranje roditelja , te prijetnja i udaranje učitelja. Među teže oblike devijantnih djela kod učenika viših razreda osnovne škole ubraja se prodaja droge, spolni odnos s nekim protiv njegove volje i namjerno izazivanje požara.
Dječaci su češće počinitelji devijantnog ponašanja od djevojčica
Obzirom na spol ovo istraživanje pokazalo je da su dječaci znatno učestaliji počinitelji devijantnog ponašanja od djevojčica. Rezultati devijantnog ponašanja nasilja ovog istraživanja usporedili su se sa rezultatima istraživanja takvih ponašanja na reprezentativnom uzorku srednjoškolske populacije iz 2006 i 1998. godine. Podaci su pokazali da je tučnjava u grupi znatno učestalija kod srednjoškolaca nego osnovnoškolaca. Veća učestalost je i kod napada s namjerom ozljede i nošenja hladnog oružja. Međutim učenici viših razreda osnovne škole u znatno većem postotu prijete ili udaraju roditelje nego srednjoškolci iz 2006 i 1998. godine.
Prema riječima Ivane Vrselje, psihologinje i znanstvene novakinje na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar oblici rizičnog i devijantnog ponašanja najzastupljeniji su na uzorku osnovnoškolaca. Međutim ne treba zanemariti udio onih učenika koji su sudjelovali u relativno ozbiljnim oblicima devijantnog ponašanja.
Ovi podaci istraživanja ukazuju na potrebu kontinuiranog i sustavnog provođenja preventivnog programa koji treba početi što ranije, već u nižim razredima osnovne škole. Poznata je činjenica da se u Sjedinjenim Američkim Državama izdvajaju znatna financijska sredstva za prevenciju takvog ponašanja mladih. Na žalost u Hrvatskoj ima malo preventivnih programa devijantnog ponašanja – rekla je psihologinja Ivana Vrselja.
Budući da se devijantno ponašanje javlja sve ranije, već u nižim razredima osnovne škole stručnjaci Centra istraživanja socijalnog identiteta i socijalnih devijacija u okviru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar 2006. godine proveli su istraživanje na reprezentativnom uzorku mlađih adolescenata s ciljem utvrđivanja pojavnosti devijantnog ponašanja s obzirom na spol i dob. Istraživanje je obuhvaćalo1823 učenika od 5 do 8 razreda iz pedeset osnovnih škola s područja Hrvatske, a većina ispitanika je iz urbalnih sredina i lošijeg materijalnog stanja. U mjerenju devijantnog ponašanja s obzirom na dobnu skupinu korištene su dvije verzije skale samoiskaza o rizičnom i asocijalnom ponašanju.
Rizična ponašanja, vandalizam, krađe, nasilje
Rezultati istraživanja pokazali su da u višim i nižim razredima osnovne škole najučestalija su rizična ponašanja, slijedi vandalizam, krađa, nasilno ponašanje, te na kraju teži oblici devijantnih djela kao što su silovanja i preprodaja droge. Učenici viših razreda pokazuju više različitih oblika rizičnih ponašanja od učenika nižih razreda, što je očekivano budući da su rizična ponašanja kod starije djece gotovo normativna za njihovu dob. Od rizičnih ponašanja kod učenika nižih razreda učestaliji je nego kod učenika viših razreda izostanak s nastave cijeli dan. Što se tiče pijanstva na javnom mjestu 2006. godine 16,2% učenika viših razreda bilo je pijanao na javnom mjestu, a 4,7% učenika nižih razreda. Čak 26,6% učenika viših razreda vozilo je barem jednom neko prevozno sredstvo bez vozačke dozvole. Osobito alarmantna je skitnja. Oko 7,8 % učenika viših i nižih razreda otišlo je od kuće na dan ili dva bez znanja roditelja.
Od vandalizma najučestalije je uništavanje školske imovine, slijedi uništavanje gradske imovine i pisanje grafita. Sklonost krađi pokazuje veći postotak učenika viših razreda. Kupnja ili prodaja ukradenog najučestalija je kod učenika viših razreda, a provala radi krađe najmanje je zastupljena kod tih učenika. Kad je riječ o pojavnosti nasilja u višim i nižim razredima najučestalija je tučnjava u grupi, slijedi nošenje hladnog oružja i napad s namjerom ozljede. Čak 11,8% učenika viših razreda napalo je s namjerom ozljede, a 10,3% učenika nižih razreda. Kod učenika viših razreda najučestalija je prijetnja i udaranje roditelja , te prijetnja i udaranje učitelja. Među teže oblike devijantnih djela kod učenika viših razreda osnovne škole ubraja se prodaja droge, spolni odnos s nekim protiv njegove volje i namjerno izazivanje požara.
Dječaci su češće počinitelji devijantnog ponašanja od djevojčica
Obzirom na spol ovo istraživanje pokazalo je da su dječaci znatno učestaliji počinitelji devijantnog ponašanja od djevojčica. Rezultati devijantnog ponašanja nasilja ovog istraživanja usporedili su se sa rezultatima istraživanja takvih ponašanja na reprezentativnom uzorku srednjoškolske populacije iz 2006 i 1998. godine. Podaci su pokazali da je tučnjava u grupi znatno učestalija kod srednjoškolaca nego osnovnoškolaca. Veća učestalost je i kod napada s namjerom ozljede i nošenja hladnog oružja. Međutim učenici viših razreda osnovne škole u znatno većem postotu prijete ili udaraju roditelje nego srednjoškolci iz 2006 i 1998. godine.
Prema riječima Ivane Vrselje, psihologinje i znanstvene novakinje na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar oblici rizičnog i devijantnog ponašanja najzastupljeniji su na uzorku osnovnoškolaca. Međutim ne treba zanemariti udio onih učenika koji su sudjelovali u relativno ozbiljnim oblicima devijantnog ponašanja.
Ovi podaci istraživanja ukazuju na potrebu kontinuiranog i sustavnog provođenja preventivnog programa koji treba početi što ranije, već u nižim razredima osnovne škole. Poznata je činjenica da se u Sjedinjenim Američkim Državama izdvajaju znatna financijska sredstva za prevenciju takvog ponašanja mladih. Na žalost u Hrvatskoj ima malo preventivnih programa devijantnog ponašanja – rekla je psihologinja Ivana Vrselja.
In this article:delikventni, devijatno ponašanje, droga, istraživanja, mladi, tučnjave, uništavanje imovine
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login