Prvi put Svjetski dan kave službeno je obilježen 1. listopada 2015. godine u Milanu. Iako su Talijani jedni od najvećih kavopija na svijetu te se ponose s najstarijim kavanama i mnogobrojnim kafićima, niti jedna kava nije doista talijanska.
Legenda kaže kako je pastir u Etiopiji, približno 850. godine, primijetio živahno ponašanje koza koje su brstile zrna kave. Oko 1000. godine počela se konzumirati kava i već su se tada zrna pržila i mljela kako bi se pripremilo opojno piće. Postaje važno piće muslimanskoga svijeta, a nešto poput današnjih kavana otvoreno je u gradovima diljem islamskog svijeta.
Navodno je prva prava kavana otvorena u Konstantinopolu (Istanbulu) krajem 15. stoljeća, a ubrzo zatim otvorene su kavane i u Medini, Meki, Kairu, Damasku i Bagdadu. Prve kavane u Europi su otvorene u Veneciji i Beču, negdje sredinom 16. stoljeća. Godine 1675. Karlo II, engleski kralj, zabranio je rad kafićima u kojima se pila kava jer je mislio da je to mjesto gdje ljudi smišljaju urote protiv njega i to nije jedina zabrana kave u povijesti.
Turska poslovica kaže:
„Kava treba biti crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav“.
Dvije najčešće uzgajane vrste kave su visoko cijenjena Arabica, a manje sofisticirana, ali jača i izdržljivija Robusta. Uzgaja se u raznim krajevima Afrike, Arabije, Indije, Indonezije, Srednje Amerike, na Antilima, a posebno u Južnoj Americi. Inače, Portugalci su prvi pokrenuli “pravi” biznis s kavom u Brazilu…i tako je kava preplavila svijet.
Potrebno je samo 10 minuta da kofein utječe na osobu koja je popila gutljaj kave. Jedna šalica kave sadrži dnevno preporučenu količinu hranjivih tvari kao što su vitamin B2 (11 %) , vitamin B5 (6%), mangan i kalij (3%) te magnezij i vitamin B3 (2%).
Osim energije, dobrog raspoloženja i oštrije koncentracije, kava poboljšava pamćenje i logičko zaključivanje. Dobar je antioksidans te djeluje pozitivno na niz organa – od srca do jetre!
