Mudri ljudi žive duže

Nakon 80-godišnje studije zaključeno je da najzdravije i najduže žive najmudriji i najuporniji ljudi, dok oni koji su kao djeca bili veseliji i imali više smisla za humor, u prosjeku žive kraće. Prema američkom istraživanju tako ne vrijede ni naputci da se treba oraspoložiti i ne raditi puno, jer to skraćuje život. Objašnjenje za to dao je psiholog i profesor Sveučilišta Kalifornije Howard Friedman koji smatra da se veseli, šaljivi klinci lakše upuštaju u rizična ponašanja, koja, s vremenom, ugrožavaju i zdravlje. Otkriveno je da optimistični pristup pomaže tek u vrijeme krize. No dugoročno stav “ne živciram se, sve će biti u redu” može biti opasan jer lako vodi do lakomislenosti i nevođenja računa o stvarima koje doprinose dugovječnosti, kao što su staloženost i zdrav život. Mudrost i upornost, s druge strane, donose dobrobit i na duži rok, objašnjava Fridman. U studiji o tipu osobnosti i očekivanju životnog vijeka je najveće iznenađenje koliko karakterne crte i društveno okruženje, odnosno povezanost, još od djetinjstva, može ukazati na to kada će netko umrijeti. Sasvim je jasno da su neki ljudi skloniji bolestima, teže se oporavljaju i ranije umiru, dok drugi istog godišta mnogo bolje prolaze.

Istraživači su otkrili još niz pogrešnih uvjerenja

1. Brak je dobar za zdravlje – uvjerenje je koje vrijedi samo za muškarce. Oni koji ostaju u dugotrajnom braku žive duže, ali i muškarci koji se nikada nisu ženili žive duže od razvedenih, ili onih koji su stupali u brak više puta. 2. Ni “razvod šteti zdravlju” ne vrijedi za žene. Žene koje su se razvele i nisu se ponovo udavale živjele su gotovo isto koliko i žene koje su ostale u jednom braku. 3. “Ne brini, ne napreži se mnogo, ne živciraj se, čuvaj zdravlje“ nije dobar savjet za zdrav i dug život. Najzdravije i najduže žive ljudi koji se najviše predaju svom poslu. 4. I “ljubav produžava život” je još jedna izmišljotina. Osjećaj da smo voljeni povećava sreću, ali to ne pruža zdravlje i dug život, zaključak je američke studije. Javno.hr