Muzej ulične umjetnosti tj. street arta nema fiksni prostor, radno vrijeme, stalne kustose, niti pompozna otvaranja. Vrijeme trajanja je, također, neograniceno – ovisno o naknadnim intervencijama i reakcijama građana, drugih autora, službi za održavanje čistoće. Ulična umjetnost se sama po sebi, opire sistematizacijama i klasifikacijama.
Riječ je o urbanim intervencijama te njima komplementarnim postavima sličnih elemenata koji su u funkciji informiranja i komuniciranja. Promatrač ovim fenomenima prilazi kao kulturnim i urbanim pojavama bez da ih unaprijed estetski ocjenjuje.
Ulična / urbana umjetnost je umjetnost koja, kako joj samo ime govori, nastaje na javnim površinama, a predstavlja sve na ulici, što nisu klasični sprej, grafiti odnosno tagovi.
Najpopularnije tehnike su ispisi, crteži, šablone, naljepnice, plastike, kolaži i instalacije. Ono što je kod ove vrste umjetnosti najizraženije je njena nestalnost, to jest prolaznost. Ona je pokazatelj slobodnog kreativnog potencijala. Upravo zato, jer je sam grad galerija, ulična umjetnost skreće poglede promatrača na svakodnevnicu. Sve ono, što inače uzimamo zdravo za gotovo dobiva sasvim novu perspektivu kada na ulice dodje kreacija koja budi naša osjetila, oživljava periferni vid i vuče nas da se sprijateljimo s gradom. Ovaj oblik umjetnosti predstavlja najčišći oblik suradnje izmedju grada i umjetnika i predstavlja otvorenu komunikaciju.
Definiranje problema i potreba
Dok je u razvijenim djelovima Europe ulična umjetnost kao način kulturnog izričaja dio službene strategije razvoja gradova, u Hrvatskoj ne postoji objedinjena scena umjetnika koji se bave ovakvim likovnim izričajem niti postoji konkretan plan za stvaranje, a kamoli za plansko iskorištavanje ulične umjetnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života.
Uz nepostojanje strategije grada vezano uz uličnu umjetnost i njenu popularizaciju kao umjetničkog izricaja, svijest građana Republike Hrvatske o umjetničkoj vrijednosti ulične umjetnosti u potpunosti je nerazvijena. Zapravo je vrlo negativna jer se ulična umjetnost izjednačava sa vandalskim šaranjem gradskih fasada. Međutim, ta percepcija ne može biti dalja od istine jer ulična umjetnost nije isto i ne može se ni u kojem elementu izjednačiti s vandalizmom i uništavanjem gradskih fasada sprej bojama.
Kvalitetna ulična umjetnost, koja je cilj ovog projekta, u službi je gradske vlasti u formiranju slike grada kao živog, umjetnički nabijenog i uzbudljivog mjesta što će svakako biti rezultat ovog projekta.
Kroz svijest gradjana pa i gradske vlasti o uličnoj umjetnosti, istu želimo učiniti priznatom kroz projekte Muzeja ulične umjetnosti i na taj način uciniti Zagreb prisutnim u kolektivnoj svijesti i na međunarodnoj razini.
Natječaj – likovno oblikovanje Branimirove ulice u Zagrebu (10. – 14.05.2010.)
Prvi projekt Muzeja ulicne umjetnosti vizualno je oblikovanje zida u staroj Branimirovoj ulici u Zagrebu. U tu svrhu objavljen je javni natjecaj za sve one koji se bave ili se žele baviti ovim oblikom umjetnosti. Prijave na natječaj zatvorene su 12. travnja a šestesteroclani žiri u sastavu: akademik Ivan Kožarić, dizajner Mirko Ilić, predsjednik HDLU-a Josip Zanki, arhitekt Krešimir Rogina, ilustratorica Dunja Janković i glazbenik Damir Martinovic – Mrle odabrati će najbolje radove koji ce se naći na pročelju zida u Branimirovoj ulici.
Ovom akcijom biti će omogućeno umjetnicima iz cijele Hrvatske da se umreže, uče jedni od drugih i stvaraju zajedno za Zagreb i Zagrepčane.
Riječ je o urbanim intervencijama te njima komplementarnim postavima sličnih elemenata koji su u funkciji informiranja i komuniciranja. Promatrač ovim fenomenima prilazi kao kulturnim i urbanim pojavama bez da ih unaprijed estetski ocjenjuje.Ulična / urbana umjetnost je umjetnost koja, kako joj samo ime govori, nastaje na javnim površinama, a predstavlja sve na ulici, što nisu klasični sprej, grafiti odnosno tagovi.
Najpopularnije tehnike su ispisi, crteži, šablone, naljepnice, plastike, kolaži i instalacije. Ono što je kod ove vrste umjetnosti najizraženije je njena nestalnost, to jest prolaznost. Ona je pokazatelj slobodnog kreativnog potencijala. Upravo zato, jer je sam grad galerija, ulična umjetnost skreće poglede promatrača na svakodnevnicu. Sve ono, što inače uzimamo zdravo za gotovo dobiva sasvim novu perspektivu kada na ulice dodje kreacija koja budi naša osjetila, oživljava periferni vid i vuče nas da se sprijateljimo s gradom. Ovaj oblik umjetnosti predstavlja najčišći oblik suradnje izmedju grada i umjetnika i predstavlja otvorenu komunikaciju.
Definiranje problema i potreba
Dok je u razvijenim djelovima Europe ulična umjetnost kao način kulturnog izričaja dio službene strategije razvoja gradova, u Hrvatskoj ne postoji objedinjena scena umjetnika koji se bave ovakvim likovnim izričajem niti postoji konkretan plan za stvaranje, a kamoli za plansko iskorištavanje ulične umjetnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života.
Uz nepostojanje strategije grada vezano uz uličnu umjetnost i njenu popularizaciju kao umjetničkog izricaja, svijest građana Republike Hrvatske o umjetničkoj vrijednosti ulične umjetnosti u potpunosti je nerazvijena. Zapravo je vrlo negativna jer se ulična umjetnost izjednačava sa vandalskim šaranjem gradskih fasada. Međutim, ta percepcija ne može biti dalja od istine jer ulična umjetnost nije isto i ne može se ni u kojem elementu izjednačiti s vandalizmom i uništavanjem gradskih fasada sprej bojama.
Kvalitetna ulična umjetnost, koja je cilj ovog projekta, u službi je gradske vlasti u formiranju slike grada kao živog, umjetnički nabijenog i uzbudljivog mjesta što će svakako biti rezultat ovog projekta.
Kroz svijest gradjana pa i gradske vlasti o uličnoj umjetnosti, istu želimo učiniti priznatom kroz projekte Muzeja ulične umjetnosti i na taj način uciniti Zagreb prisutnim u kolektivnoj svijesti i na međunarodnoj razini.
Natječaj – likovno oblikovanje Branimirove ulice u Zagrebu (10. – 14.05.2010.)
Prvi projekt Muzeja ulicne umjetnosti vizualno je oblikovanje zida u staroj Branimirovoj ulici u Zagrebu. U tu svrhu objavljen je javni natjecaj za sve one koji se bave ili se žele baviti ovim oblikom umjetnosti. Prijave na natječaj zatvorene su 12. travnja a šestesteroclani žiri u sastavu: akademik Ivan Kožarić, dizajner Mirko Ilić, predsjednik HDLU-a Josip Zanki, arhitekt Krešimir Rogina, ilustratorica Dunja Janković i glazbenik Damir Martinovic – Mrle odabrati će najbolje radove koji ce se naći na pročelju zida u Branimirovoj ulici.
Ovom akcijom biti će omogućeno umjetnicima iz cijele Hrvatske da se umreže, uče jedni od drugih i stvaraju zajedno za Zagreb i Zagrepčane.
You must be logged in to post a comment Login