Najviše plaće u farmaciji i IT-u

Prema Istraživanju o visini plaća portala MojPosao, u 2010. godini su najbolje su plaćeni poslovi u tvrtkama kojima je primarna djelatnost farmacija – plaće u tim tvrtkama su 37% iznad prosjeka, nakon čega slijedi IT,  gdje su plaće 27% veće od prosjeka. Najniže plaće zabilježene su u djelatnostima vezanim za sport i razonodu (16% ispod prosjeka) te u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova (18% ispod prosjeka).

U 2010. godini, najbolje su plaćeni inženjeri čije su plaće 21% više od prosjeka. Iza njih slijede zaposleni u pomorstvu i prirodnim znanostima, kojima su plaće 9%, odnosno 8% iznad prosjeka. Ove su godine najlošije plaćena pomagačka zanimanja (socijalni radnici, defektolozi, logopedi i slično) te zanimanje trgovačkih posrednika i prodavača čije su plaće 45%, odnosno 56% ispod prosjeka.

Razlike u visini plaća s obzirom na demografiju te vlasništvo i veličinu tvrtke

Gledano prema županijama, najniže plaće ove godine zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj (16% ispod prosjeka) te Bjelovarsko- bilogorskoj županiji (15% ispod prosjeka), nakon kojih slijede Virovitičko- podravska (14% ispod prosjeka) te Vukovarsko- srijemska županija (11% ispod prosjeka). Sukladno očekivanjima, najviše plaće su zabilježene u Gradu Zagrebu i to 32% iznad prosjeka, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je razlika iznosila 28%. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće 20% više od prosjeka.

Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 35% veću plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, što je gotovo jednako kao i prošle godine kada je razlika iznosila 34%. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 58% u odnosu na srednju stručnu spremu. Razlika u primanjima osoba s MBA diplomom u odnosu na osobe sa završenom srednjom školom još je uvijek značajna, odnosno ona su za 75% veća, iako se ta razlika smanjila u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 86%.

2010. godine su muškarci imali u prosjeku 18% višu plaću od žena, što znači da se razlika u odnosu na prošlu godinu, kada su imali 23% veću plaću, smanjila.

Razlike u visini plaća mogu se primijetiti i s obzirom na vlasničku strukturu tvrtki, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 22% od prosjeka, a u stranim institucijama za 19%. Najniže plaće i dalje imaju zaposleni u udrugama, i to 15% manje u odnosu na prosjek. Plaće u hrvatskim institucijama gotovo su jednake onima u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, dok su plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu 3% više od prosjeka. I ovogodišnje je istraživanje potvrdilo kako se (barem kad je o plaćama riječ) više isplati raditi u velikim tvrtkama. Tako su u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih plaće 14% ispod prosjeka, dok su u velikim tvrtkama s više od 200 zaposlenika plaće prosječno 8% veće od prosjeka.

Dodatne beneficije i povišice

Najčešća beneficija koju imaju hrvatski zaposlenici u tvrtkama u kojima rade i dalje je naknada za prijevoz (njih 58%) te mobilni telefon za privatnu upotrebu (koji posjeduje 31% sudionika istraživanja). Iza mobitela, slijedi prijenosno računalo koje posjeduje 26% zaposlenika, a najmanje poslodavaca osigurava zaposlenicima automobil za privatne potrebe (8%) i subvencioniranje sportskih aktivnosti (7%).

Gotovo petina zaposlenika (18%) nema dodatne beneficije, što je bolji rezultat nego u 2009. kada dodatne beneficije nije imalo 26% zaposlenika.  Čak 34% ispitanika izjasnilo se da rijetko ili nikada ne dobivaju povišicu, što je ipak značajno manje nego prošle godine, kada je isto izjavilo 52% zaposlenika. Četvrtina ispitanika (24%) povišicu dobiva jednom u godini dana, a češće od toga povišicu dobiva svega 8% zaposlenika.

Od kada je počela gospodarska kriza (kraja 2008. godine), najvećem djelu ispitanika (45%) plaća se nije mijenjala. Čak 40% ispitanika zbog gospodarske krize prima nižu plaću. Svega 4% ispitanika dobilo je dogovorenu povišicu.

Visina plaće s obzirom na poziciju tijekom karijere

Ako se plaće uspoređuju prema poziciji u tvrtki, prosječna plaća pripravnika je 33% ispod prosjeka, što je gotovo isto kao i prošle godine. Iako još uvijek 28% ispod prosjeka, plaće administrativnih radnika ove godine ipak nisu manje od pripravničkih. Specijalisti imaju plaću tek nešto višu od prosjeka (8%), dok je plaća savjetnika jednaka prosječnoj plaći. Plaća nižeg menadžmenta je 12% viša od prosjeka, ona srednjeg menadžmenta viša je 25%, dok visoki management ima 45% veću plaću od prosjeka.

Ovisno o veličini tima, što je tim (broj podređenih) veći i primanja su viša, tako da ispitanici koji imaju između jednog i pet podređenih imaju 14% višu plaću u odnosu na one koji nemaju niti jednog podređenog, a plaća onih ispitanika koji imaju između šest i deset podređenih viša je za 28% od onih koji nemaju niti jednog podređenog. Ispitanici koji vode više od 100 zaposlenika imaju 50% veću plaću od onih koji nemaju podređenih zaposlenika.

Promjene u visini plaća u posljednjih 5 godina

Istraživanje o visini plaća je prvi put provedeno tijekom srpnja i kolovoza 2005. godine. Tada je istraživanjem bilo obuhvaćeno 147 radnih mjesta. Kao posljedica povećanog korištenja interneta u kućanstvima te uključivanja ispitanika s nižom stručnom spremom, prema podacima prikupljenim u istraživanju, prosječne su se plaće u posljednjih pet godina povećale svega 8,5%, iako se prosječna plaća prema podacima DZS-a u odnosu na 2005. godinu povećala 21%. Prateći prosječne plaće za pojedina radna mjesta možemo vidjeti njihov rast za spomenutih 20%.