Vivian Walker doktorirala je engleski jezik i književnost na Sveučilištu Chicago, te kako sama navodi možda upravo zbog toga prilazi stvarima sa znanstvene strane.
Trenutno je zamjenice veleposlanika SAD u Hrvatskoj, a prije toga bila je direktorica Ureda za tisak i javnu diplomaciju za Europu, pri State departmentu. U Yerevanu (Armenija) obnašala je dužnost zamjenika veleposlanika, bila je i Šefica odjela za odnose s javnošću u Američkom veleposlanstvu u Kazahstanu i Turkmenistanu. Također, radila je u američkim veleposlanstvima u Tunisu, na Haitiju te u Maroku.
Posebna vještina u diplomaciji joj je kako sama kaže javna diplomacija.
– Veliki dio svoje karijere sam provela kao glasnogovornica i kulturni ataše, a mnogo svojeg vremena sam provela sa učenicima i učiteljima, studentima, aktivistima. – izjavila je Vivian Walker, zamjenica Veleposlanika u Veleposlanstvu SAD u Hrvatskoj.
Majka dvoje djece
Osim što je diplomat ona je i majka dvojice dječaka. Nekoliko godina bila je i samohrana majka, a sada je ponovno u braku.
– Radim u diplomaciji zato jer volim svoj poziv. Odlučila sam se za ovaj posao i prihvatila žrtve koje on donosi, izabrala svoj put, ali na žalost moja djeca nisu to odabrala, pa se sa mnom sele uokolo.
Vivian Walker odgajala je sinove u vrijeme kada je živjela i radila u zemljama poput Kazahstana. Selili su se već devet puta pa se s pravom može reći kako su članovi obitelji Walker državljani cijeloga svijeta.
– Moji će se dečki snaći i prilagoditi najrazličitijim situacijama,- uvjerena je Vivien Walker.
Žene u diplomaciji
– Žene su stoljećima bile u diplomaciji na ovaj ili onaj način. Među prvima bile su Luisa od Savoya i Margaret od Austrije koje su 1529. godine postavile temelje moderne Europe s Ugovorom o Cambrai ili takozvanim ženskim mirom. Danas, pak, imamo žene u gotovo svim poljima diplomacije i to one žene koje su postale diplomati po svom izboru, a ne zbog okolnosti,- objasnila je Walker.
Prva žena zaposlena je u državnoj upravi je tek 1804. godine i to kao osoba za unošenje podataka, zapravo uvezivala je svežnjeve papira. Isto tako žene koje su radile u diplomaciji nisu smjele biti majke, niti udane, jer čim su se udale morale su podnijeti ostavku. Tada se je smatralo da žene nisu sposobne funkcionirati u obje uloge i to je vrijedilo do 1972. godine.
Zanimljivo je istraživanje iz 1994. godine o 44 žena koje su bile na diplomatskim položajima između 1934. i 1944. godine, a studija se zove „Jesu li žene bolji ambasadori’“.
– Ovo su neke od karakteristika uspješnih žena diplomata iz tog istraživanja, a te karakteristike uključivale su: veliku količinu energije, visoko obrazovanje, snažne ideale, hrabrost, pragmatičnost, i slično. One su tražile praktična rješenja i brze rezultate. Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo kako njihov spol im nije predstavljao neki problem, štoviše mogle su iskreno razgovarati sa svojim kolegama bez da se oni uvrijede na njih. Njihovi kolege nisu ih doživljavali kao suparnice, nego upravo suprotno, muške kolege su često od njih tražili savjete.
Prema zbroju gospođe Walker trenutno ima oko 27 žena ministrica vanjskih poslova u cijelome svijetu. Postoli li onda ženski mir?
– Ja vjerujem da su muški i ženski diplomati jednaki u svakom pogledu. Sve se svodi na kulturalni kontekst, znači one države iz koje dolazite i one države u koju odlazite, što uvelike ovisi o vašem uspjehu kao diplomatkinji. Na kraju, ipak smatram da to ovisi osobnim sposobnostima, kredibilitetu i prilagodljivosti,- zaključuje Walker.
Američka diplomacija
– Žene su sačinjavale 34 posto stranih službi, ali ih je, prema istim podacima iz 2005. godine, puno više primljeno u službu u usporedbi s muškarcima. Žene danas čine trećinu na ambasadorskim položajima, ali su češće primjerice u nekim manjim državama u Africi. Samo 25 posto žena je na višim položajima u diplomatskim službama. Znači, iako ima sve više žena na ovakvim poslovima one su i dalje na nižim radnim pozicijama,- objasnila je američke prilike Vivien Walker.
Prema mišljenju zamjenice američkog veleposlanika u Hrvatskoj žene bi same trebale hrabro kročiti dalje i ne čekati da im muškarci „otvore vrata“.
U Hrvatskoj stanje nije puno drukčije nego u Americi. Vivien Walker uspjela je pronaći nekoliko podataka iz 2002. godine:
– Prema mojim podacima 35 posto žena ima viši diplomatski status, šest žena je bilo u funkciji ambasadora, oko 28 žena je bilo u ministarstvu, 73 žena je bilo u ministarstvu vanjskih poslova i tako dalje.
Svakako realnija slika položaja žena u diplomaciji bila bi uz svježije podatke o spolnoj strukturi. O položaju žena u diplomaciji zamjenica američkog veleposlanika u Hrvatskoj govorila je na nedavnom predavanju koje je organizirao Centar za ženske studije u zagrebu.
Trenutno je zamjenice veleposlanika SAD u Hrvatskoj, a prije toga bila je direktorica Ureda za tisak i javnu diplomaciju za Europu, pri State departmentu. U Yerevanu (Armenija) obnašala je dužnost zamjenika veleposlanika, bila je i Šefica odjela za odnose s javnošću u Američkom veleposlanstvu u Kazahstanu i Turkmenistanu. Također, radila je u američkim veleposlanstvima u Tunisu, na Haitiju te u Maroku.
Posebna vještina u diplomaciji joj je kako sama kaže javna diplomacija.
– Veliki dio svoje karijere sam provela kao glasnogovornica i kulturni ataše, a mnogo svojeg vremena sam provela sa učenicima i učiteljima, studentima, aktivistima. – izjavila je Vivian Walker, zamjenica Veleposlanika u Veleposlanstvu SAD u Hrvatskoj.
Majka dvoje djece
Osim što je diplomat ona je i majka dvojice dječaka. Nekoliko godina bila je i samohrana majka, a sada je ponovno u braku.
– Radim u diplomaciji zato jer volim svoj poziv. Odlučila sam se za ovaj posao i prihvatila žrtve koje on donosi, izabrala svoj put, ali na žalost moja djeca nisu to odabrala, pa se sa mnom sele uokolo.
Vivian Walker odgajala je sinove u vrijeme kada je živjela i radila u zemljama poput Kazahstana. Selili su se već devet puta pa se s pravom može reći kako su članovi obitelji Walker državljani cijeloga svijeta.
– Moji će se dečki snaći i prilagoditi najrazličitijim situacijama,- uvjerena je Vivien Walker.
Žene u diplomaciji
– Žene su stoljećima bile u diplomaciji na ovaj ili onaj način. Među prvima bile su Luisa od Savoya i Margaret od Austrije koje su 1529. godine postavile temelje moderne Europe s Ugovorom o Cambrai ili takozvanim ženskim mirom. Danas, pak, imamo žene u gotovo svim poljima diplomacije i to one žene koje su postale diplomati po svom izboru, a ne zbog okolnosti,- objasnila je Walker.
Prva žena zaposlena je u državnoj upravi je tek 1804. godine i to kao osoba za unošenje podataka, zapravo uvezivala je svežnjeve papira. Isto tako žene koje su radile u diplomaciji nisu smjele biti majke, niti udane, jer čim su se udale morale su podnijeti ostavku. Tada se je smatralo da žene nisu sposobne funkcionirati u obje uloge i to je vrijedilo do 1972. godine.
Zanimljivo je istraživanje iz 1994. godine o 44 žena koje su bile na diplomatskim položajima između 1934. i 1944. godine, a studija se zove „Jesu li žene bolji ambasadori’“.
– Ovo su neke od karakteristika uspješnih žena diplomata iz tog istraživanja, a te karakteristike uključivale su: veliku količinu energije, visoko obrazovanje, snažne ideale, hrabrost, pragmatičnost, i slično. One su tražile praktična rješenja i brze rezultate. Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo kako njihov spol im nije predstavljao neki problem, štoviše mogle su iskreno razgovarati sa svojim kolegama bez da se oni uvrijede na njih. Njihovi kolege nisu ih doživljavali kao suparnice, nego upravo suprotno, muške kolege su često od njih tražili savjete.
Prema zbroju gospođe Walker trenutno ima oko 27 žena ministrica vanjskih poslova u cijelome svijetu. Postoli li onda ženski mir?
– Ja vjerujem da su muški i ženski diplomati jednaki u svakom pogledu. Sve se svodi na kulturalni kontekst, znači one države iz koje dolazite i one države u koju odlazite, što uvelike ovisi o vašem uspjehu kao diplomatkinji. Na kraju, ipak smatram da to ovisi osobnim sposobnostima, kredibilitetu i prilagodljivosti,- zaključuje Walker.
Američka diplomacija
– Žene su sačinjavale 34 posto stranih službi, ali ih je, prema istim podacima iz 2005. godine, puno više primljeno u službu u usporedbi s muškarcima. Žene danas čine trećinu na ambasadorskim položajima, ali su češće primjerice u nekim manjim državama u Africi. Samo 25 posto žena je na višim položajima u diplomatskim službama. Znači, iako ima sve više žena na ovakvim poslovima one su i dalje na nižim radnim pozicijama,- objasnila je američke prilike Vivien Walker.
Prema mišljenju zamjenice američkog veleposlanika u Hrvatskoj žene bi same trebale hrabro kročiti dalje i ne čekati da im muškarci „otvore vrata“.
U Hrvatskoj stanje nije puno drukčije nego u Americi. Vivien Walker uspjela je pronaći nekoliko podataka iz 2002. godine:
– Prema mojim podacima 35 posto žena ima viši diplomatski status, šest žena je bilo u funkciji ambasadora, oko 28 žena je bilo u ministarstvu, 73 žena je bilo u ministarstvu vanjskih poslova i tako dalje.
Svakako realnija slika položaja žena u diplomaciji bila bi uz svježije podatke o spolnoj strukturi. O položaju žena u diplomaciji zamjenica američkog veleposlanika u Hrvatskoj govorila je na nedavnom predavanju koje je organizirao Centar za ženske studije u zagrebu.
You must be logged in to post a comment Login