Nesretna strana blagdana: Epidemija usamljenosti

Blagdansko razdoblje, koje nazivamo čarobnim dobom godine, za neke od nas je sve samo ne čarobno. Suprotno očekivanjima, prosinac za većinu nije mjesec radosti, već mjesec suočavanja s tugom i usamljenošću. Statistika to potvrđuju – oko 60% ljudi osjeća usamljenost tijekom blagdana, a mnogi navode da im blagdani dodatno pogoršavaju probleme s mentalnim zdravljem.

Ovaj utorak, na poziv liječnice, Petre Meštrić, gostovala sam u emisiji Minute bijele kute na Otvorenoj televiziji. Kroz razgovor željele smo se posvetiti porastu usamljenosti tijekom blagdana i poslati jasnu poruku: u redu je osjećati se ovako.

U redu je:

• Ako su blagdani težak period za vas.
• Ako se ne osjećate veselo i druželjubivo.
• Ako nemate energije za obiteljska druženja.
• Ako na blagdanskoj večeri pojedete malo više nego inače.
• Ako trebate pomoć oko mentalnog zdravlja.
• Ako za poklone kupite samo sitnice.

Za She.hr donosim djelić intervjua, a cijelu emisiju možete pogledati na YouTube kanalu OTV-a.

Minute bijele kute: Blagdanski problemi

Petra: Što misliš, zašto blagdani izazivaju depresiju kod ljudi? Što je specifično u vezi s blagdanskim razdobljem?

Tea: Nažalost, blagdansko razdoblje, koje mnogi nazivaju čarobnim dobom godine, za neke ljude je sve samo ne čarobno. Upravo suprotno, može biti obilježeno osjećajem usamljenosti, tuge i stresa. Korijen toga leži u pritisku da blagdane provedemo u savršenom obiteljskom okruženju, što može izazvati stres, posebno ako obitelj nije ujedinjena ili su prisutni neriješeni konflikti. Još od „Ane Karenjine“ znamo da je svaka obitelj nesretna na svoj način. Blagdani su posebno teški za osobe koje su nedavno izgubile nekog dragog člana obitelji ili za roditelje čija djeca rade u inozemstvu i blagdane provode izvan Hrvatske. Svi oni mogu doživjeti osjećaj tuge, nostalgije i usamljenosti. Ovo blagdansko raspoloženje također može naglasiti osjećaj financijske nesigurnosti ili neispunjenih očekivanja. Za mnoge, posebno u društvu gdje se vrijednost stavlja na materijalno, blagdani mogu postati podsjetnik na ono što nemaju, što može dodatno pojačati osjećaj depresije.

Petra: Mnogi ljudi, zbog nezdravih uvjerenja koja se javljaju tijekom blagdana, osjećaju pritisak da budu veseli i društveni, iako im to možda nije prirodno. I sama to činim, priznajem – često osjećam da moram udovoljiti visokim očekivanjima tijekom blagdanskih okupljanja, i to me, iskreno, iscrpljuje. Mogu točno vidjeti kako takav pritisak još jače pogađa osobe koje već imaju problema s mentalnim zdravljem. Kako bismo pomogli onima koji ne doživljavaju blagdansku sreću, važno je osloboditi ih tih nametnutih očekivanja i dopustiti im da iskreno osjećaju ono što osjećaju, bez srama ili krivnje. Kako to učiniti?

Tea: Tvoj primjer samo potvrđuje težinu koju blagdani nose. Hvala što si to podijelila sa mnom. Zapravo, prvi korak ako želimo pomoći članovima obitelji ili prijateljima koji se bore s anksioznošću ili depresijom tijekom blagdana jest prepoznati simptome. Trebamo obratiti pažnju i sagledati kako se ponašaju. Čine li se povučenijima nego obično? Ponašaju li se impulzivnije? Jesu li nervozniji? Odgovaraju li uopće na poruke ili pozive? Također, važno je obratiti pažnju i na sadržaj o kojem govore ili pišu u porukama. Spominju li želju za bijegom od obaveza? Ovo bi mogao biti znak da se osjećaju beznadno.

Jednostavan razgovor u kojem šaljemo poruku podrške može napraviti veliku razliku za nekoga tko se osjeća usamljeno. Kada razgovarate sa svojom voljenom osobom, pokušajte prenijeti poruke poput: da ste tu za njih i da vam oni znače, da prepoznajete da blagdansko razdoblje može biti teško i da je u redu ako se ne osjećaju veselo tijekom ovog razdoblja. Ako razgovor ide u dobrom smjeru, predložite mirno, kvalitetno vrijeme, poput šetnje ili zajedničkog gledanja filma. Ako osjetite da je problem ozbiljniji, ponudite im pomoć u pronalaženju stručne podrške – poput pronalaska općih kontakt informacija o udrugama ili bolnicama u okolici gdje mogu pronaći psihoterapiju.

Petra: A kako možemo sami sebi pomoći ako se osjećamo usamljeno ili anksiozno? Koje strategije možemo koristiti da bismo se osjećali povezani s drugima, čak i ako nemamo obitelj ili prijatelje s kojima možemo slaviti?

Tea: Ako se osjećate usamljeno ili anksiozno, važno je prvo prihvatiti svoje osjećaje i ne osjećati se pod pritiskom da morate biti sretni. Nije dobro potiskivati osjećaje i gurati ih pod tepih. Moramo si dati dopuštenje da ih osjećamo. Nijedna emocija ne bi trebala biti zabranjena jer su emocije signali i nešto nam govore. U ovom slučaju, možda nam poručuju da usporimo tijekom blagdana. Razumijevanje da niste sami u tim emocijama može donijeti olakšanje. Vjerujte mi, niste jedini koji se tako osjećaju; i ja se ponekad tijekom blagdana osjećam melankolično. Pojava neugodnih osjećaja tijekom blagdana češća je nego što biste očekivali.

Umjesto da izbjegavate osjećaje konzumiranjem alkohola ili pretjeranim konzumiranjem hrane, pokušajte se okružiti ljudima. Čak i ako ste fizički udaljeni, možete ostati u kontaktu s obitelji putem interneta ili telefona. Lijek za usamljenost može biti i pomaganje drugima. Volontiranje u lokalnim organizacijama može vas povezati s drugima i donijeti osjećaj ispunjenosti. Uključite se u život zajednice, poput blagdanskih priredbi. Također, pronađite druge blagdanske manifestacije jer izlazak iz kuće može umanjiti osjećaj usamljenosti. I, najvažnije, unaprijed planirajte svoj božićni dan — gdje ćete biti i što ćete raditi.

Petra: Kroz prethodna pitanja spomenula si simptome depresije, pa me zanima, s obzirom na to da u mojoj školskoj praksi sve više djece dolazi s problemima sezonske afektivne depresije, možeš li objasniti zašto su simptomi tih poremećaja specifični za zimski period? Kako točno nedostatak svjetlosti utječe na raspoloženje?

Tea: Baš mi je žao što se sve više djece u školama suočava s tim problemom. No, smatram da je on oduvijek postojao, samo što sada djeca znaju prepoznati simptome ovog oblika depresije pa se češće javljaju, što je dobro jer će tako moći dobiti odgovarajuću pomoć.

Što želim reći time – kroz povijest su ljudi, pa i životinje, zimi smanjivali aktivnost, što automatski znači manjak hormona sreće koji nastaju fizičkom aktivnošću. Sezonski afektivni poremećaj (SAP) može se smatrati zimskim snom našeg organizma. U tom razdoblju primjećujemo pad energije čim sunce zađe, a bioritam nam se mijenja, što utječe na spavanje i prehranu. Zimi, kada je manje prirodnog svjetla, taj nedostatak svjetlosti može usporiti proizvodnju serotonina i melatonina, hormona koji utječu na raspoloženje i san. Zato je važno biti što više na svježem zraku i izlagati se svjetlosti, bez obzira na hladnoću. I, kad izlazimo u večernjim satima kako bismo uživali u božićnim svjetlima, to može biti oblik svjetlosne terapije koja pomaže u borbi protiv lošeg raspoloženja tijekom zime. Pa ako još niste prošetali adventom – svakako preporučujem da to učinite!

Petra: Kakve sve promjene u svakodnevnim navikama, osim izlaganja suncu – što ću sada sigurno češće raditi – mogu pomoći u prevenciji blagdanske depresije? Što je s prehranom? Znamo da prekomjerna konzumacija alkohola i hrane nije dobra, to smo čuli. Ali, kako spriječiti tu pretjeranost?

Tea: Svakako bi trebali zapamtiti da tijekom blagdana naše oči imaju glavnu riječ. One nam govore da smo gladni, a ne naš trbuh. Kada želite uzeti samo griz – zapitajte se jeste li stvarno gladni ili samo imate želju za hranom koju vidite ili koja dobro miriši. Uzmite taj griz i odmaknite se od stola, a onda pričekajte 20-ak minuta prije nego uzmete još. Na taj način omogućit ćete tijelu da se osjeća sito.

Petra: Budući da ovako otvorno pričamo, prijatelji me često pitaju za savjet oko kupovine poklona i pretjeranih financijskih troškova. Možda se možemo osvrnuti i na ovo? Kako izbjeći osjećaj da moramo svakome kupiti poklon?

Tea: Da bismo izbjegli osjećaj da moramo svakome kupiti poklon, važno je prepoznati da je blagdanski duh zapravo u stvaranju iskustava i uspomena, a ne u materijalnim stvarima. Fokusirajmo se na ne materijalne radosti, poput zajedničkog vremena, obiteljskih obroka, ili planiranja zajedničkih aktivnosti. Također, postavljanje realnog budžeta za poklone može nam pomoći u izbjegavanju financijskog stresa.

Podignimo određeni iznos na bankomatu i tada nećemo doći u iskušenje da prekoračimo dozvoljeni iznos na kartici. Ako je moguće, izbjegnimo dodatni minus kako bismo kupili savršen poklon. Vjerujem da kada razmislimo o najdražim božićnim poklonima koje smo dobili, sigurno se sjećamo onih malih sitnica koje nismo ni očekivali, poput čokoladnog Djeda Mraza. Takvi pokloni, premda simbolični, često ostaju u najljepšem sjećanju. Ista stvar vrijedi i za odrasle – možda ne volimo priznati, ali najdragocjeniji pokloni nisu nužno skupi i luksuzni.

Pitajte za pomoć: Obitelj nisu samo osobe s kojima dijelimo krvno srodstvo

Ako se suočavate s nesretnom stranom blagdana, važno je znati da nikada nismo potpuno sami. Uvijek postoji netko kome se možemo obratiti i s kim možemo provesti blagdane. Sve što trebamo učiniti je podići telefon i nazvati. Na kraju, obitelj nije samo krvno srodstvo – ona je i šira, u obliku prijatelja i svih onih koji nam pružaju podršku. Ne dopustite da vam misli govore da nemate s kim provesti Božić ili da nemate koga pitati za pomoć.